Islam

Unesimo bereket u našu zemlju

Medrese dijelom kroz zekat na poljoprivredne proizvode prehranjuju svoje učenike, a pojedini medžlisi obrađuju vakufske parcele kojima raspolažu i tako postaju i donatori za humanitarna udruženja i javne kuhinje

Piše: Sanadin VOLODER

Islam je savršena i sveobuhvatna vjera koja ljudima omogućava uspostavljanje ravnoteže između duhovnog i materijalnog. Svaki temelj islama, pored duhovne komponente, ima i društvenu implikaciju. Tako nas namaz pet puta dnevno okuplja u džamiji, hadž jednom godišnje okuplja muslimane iz svih krajeva Zemlje, kurbani, pored humanitarnog aspekta, unapređuju naše rodbinske i komšijske veze, a zekat je mehanizam koji islamskoj civilizaciji osigurava materijalnu pravdu i blagostanje.

Institucija zekata i kurbana imala je ključnu ulogu u opstanku naše Islamske zajednice u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Posljednjih godina zalaganjem Ureda za zekat i cijele infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bilježi se značajan porast davanja zekata, a kroz akcije otkupa kurbana intenzivno se obnavlja stočarski fond u povratničkim sredinama.

U oktobru Islamska zajednica tradicionalno provodi akciju prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode. Priprema i koordiniranje ove akcije realizira se kroz susrete u sjedištima muftijstava s glavnim imamima i drugim rukovodiocima direktno uključenim u edukaciju, odnosno podizanje svijesti o zekatu na poljoprivredne proizvode i njegovo prikupljanje.

Na susretu u Travniku rukovodilac Ureda za zekat Vehid ef. Arnaut rekao je da ova akcija ima različit stepen realizacije na terenu: “Naša želja je da podijelimo zajednička iskustva i da pokušamo pronaći modalitete kako bismo vjernicima omogućili da obave ovu vjersku dužnost. Zekat je obaveza. To nije pitanje ni našeg htjenja niti spada u običnu sadaku, nego je to davanje s ciljem zadobijanja Allahovog, dž. š., zadovoljstva, ali i čišćenja vlastitog imetka.”

Na savjetovanju je zaključeno da je potrebno uraditi istraživanje i strategiju djelovanja, a istaknuta je i potreba za izgradnjom regionalnog ili centralnog skladišta i razvijanje uzajamno dobre saradnje s proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda.

Hutba o zekatu na poljoprivredne proizvode

Islamska zajednica u BiH kroz više od 1.300 džamija ima ogromnu komunikacijsku infrastrukturu za zajedničko slanje određenih poruka. Već je godinama praksa čitanja zajedničke hutbe o zekatu u ramazanu, o vakufima tokom manifestacije “Dani vakufa”, o proljetnoj sjetvi, podršci povratničkim džematima, izborima, a ove godine i o halalu povodom drugog “Sarajevo halal sajma”.

Svakom čovjeku je prije njegova rođenja propisana nafaka. Zato se na nafaku ne može utjecati, ali na njen bereket može. Bereket se povećava kroz zahvalu Allahu na blagodatima, čovjekovim radom, izvršavanjem propisanih ibadeta, namaza, zekata, posta, sadekatul-fitra i dobročinstvom prema svim stvorenjima.

Islam nudi snažan motiv muslimanima da siju i obrađuju zemlju. Pored koristi na ovom svijetu, blagodati plodova u kojima mogu uživati, islam uvijek podsjeća ljude na nagradu koju će dobiti na onom svijetu ako njihova zarada bude na halal-način i s ciljem da koristi ljudima i svim stvorenjima. Kako na divan način Poslanik podstiče:

“Svaki musliman koji posadi biljku ili obradi zemlju s koje će ptice, životinje i ljudi jesti imat će nagradu od Allaha, dž. š.”, dok se u drugom hadisu dodaje još: “Ova nagrada će stalno teći do Sudnjega dana.”

U interakciji čovjeka s prirodom kao Božijim darom, obrada zemlje i korištenje zemljišnih resursa zauzima primarno mjesto u privrednom razvoju svake zemlje. Pored ove činjenice, rad na zemlji, boravak u prirodi, danas je u svijetu raširen pokret, zahvalno i rekreativno zanimanje. Poslušajte još jedan svijetli primjer o onima koji korist od svog posla ne vide samo u ličnoj koristi ili kratkoročnom periodu. Imam Ahmed bilježi predaju da je Ebu Derda, r. a., jedan dan sadio biljku u Damasku, pa ga je neki čovjek upitao: “Zašto sadiš ovu biljku? Ti si star čovjek, a ova biljka će dati plod tek nakon nekoliko godina.” Ebu Derda, r. a., odgovori mu: “Ja ću imati nagradu za sve one koji će imati koristi od ove biljke.”

Zemlja u periodu jeseni iz svoje bogate riznice nudi plodove svoje, nagradu za predan i težak trud onih koji su na njoj sijali i radili. Trud se isplaćuju onima koji su riječima “bismillah” polagali sjeme uzdajući se i oslanjajući se iskrenim tevekkulom na Onoga koji sjemenu život daje. Oni ovih dana s riječima pune zahvalnosti plodove zemlje polažu u svoje riznice, iščekujući zimu i uživajući u plodu ruku svojih.

Ovo je i vrijeme kada čestiti vjernici iz svog imetka, radi nagrade Uzvišenog Allaha, dž. š., bereketa i milosrđa izdvajaju iz svog imetka i dio koji pripada drugima. Taj dio imetka sav naš imetak ili čini berićetnim, čistim i plodnim, ili ga uništava, onečisti i upropasti.

Rekao je Allahov Poslanik, a. s.: Nijedan kapital na kopnu i na moru nije propao ni zbog čega drugog nego zbog toga što nije čišćen zekatom.”

Vrijeme je da iz svojih imetaka u poljoprivrednim proizvodima izdvojimo zekat, dio imovine koja naš imetak čini čistim i berićetnim. Iz proizvoda se izdvaja 10% od ukupnog iznosa ako nije bilo navodnjavanja, a ako je bilo navodnjavanja onda 5%. Svakako treba uzeti u obzir i troškove proizvodnje i podmirenje osnovnih životnih potreba.

Kako na lijep način Hasan Basri definira sudbinu onih koji škrtare kad kaže: “Nisam vidio nesretnijeg u svom imetku od škrca. Cijeli život na dunjaluku posveti njegovom sakupljanju i na ahiretu polaže račun što ga nije udjeljivao. Na dunjaluku mu sigurnost imetka od eventualnog nestanka predstavlja trajnu brigu, zabrinutost i zaokupiranost. Na ahiretu mu od grijeha nema spasa. Na dunjaluku živi život siromaha, a na ahiretu polaže račun bogataša, piše, između ostalog, u hutbi Vehida Arnauta, rukovodioca Ureda za zekat.

Oživaljavanje vakufskog zemljišta

Medrese dijelom kroz zekat na poljoprivredne proizvode prehranjuju svoje učenike, a pojedini medžlisi obrađuju vakufske parcele kojima raspolažu i tako postaju i donatori za humanitarna udruženja i javne kuhinje.

Jedan takav primjer integralne saradnje između institucija Islamske zajednice u BiH i humanitarne organizacije MFS “Emmaus” iz Doboj Istoka bilježimo u Semberiji. Medžlis IZ Janja je od ovogodišnjeg uroda dio proizvoda donirao Behram-begovoj medresi i za projekte MFS “Emmausa”.

Vakufska direkcija kroz jedan od svoja četiri fonda već godinama radi na revitalizaciji vakufskih parcela kroz sjetvu i podizanje višegodišnjih nasada.

Značaj donacije veći je i zbog činjenice da su krompir i žitarice proizvedene u povratničkom medžlisu na vakufskim parcelama.

Najvažniji aspekt projekta ogleda se u iskorištavanju ekonomski neisplativih, odnosno do sada neiskorištenih vakufskih parcela. Implementacijom ovakvih projekata povećava se vlastita proizvodnja i smanjuje se ovisnost o uvozu.

U Janji je ove godine na više od 30 dunuma poljoprivrednog zemljišta zasađeno tri tone sjemenskog krompira koji je finansirala Vakufska direkcija. Na taj se način finansira Medžlis, a istovremeno i povratnicima pruža prilika za sezonsko zapošljavanje.

Vakufska direkcija od 2014. godine realizira projekt podizanja nasada oraha kroz partnerstvo s donatorima “Rahma Internacional” iz Kuvajta i turskom agencijom za razvoj TIKA na području medžlisa Kakanj, Fojnica, Olovo, Kiseljak, Ključ…

Ako nismo od onih koji su u obavezi dati zekat na novac ili u poljoprivrednim proizvodima, budimo od onih koji će sebe ugraditi u oživljavanje vakufskih parcela.

Stav.ba

Komentariši

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.