Svijet

Svijet nakon korone: Željezna zavjesa između bogatih i siromašnih

Kako se svijet počeo oporavljati od zdravstvenog šoka epidemije korone (Covid-19), razmišljanja su se počela postepeno okretati ekonomskim i političkim posljedicama ove neviđene krize u modernom dobu.

U tom je kontekstu francuski magazin Le Nouvel Observateur obavio je razgovor sa Alainom Mincom, jednim od propovjednika takozvane “sretne globalizacije”, i sa bivšim francuskim ministrom vanjskih poslova Hubertom Vedrineom.

Minc je govorio o očekivanoj recesiji nakon epidemije, rekavši da su mjere koje su poduzele države i centralne banke bile iznenađujuće snažne i da ih nije bilo moguće zamisliti prije tri mjeseca.

Minc, politički savjetnik i poslovni čovjek, objasnio je da će Evropa imati plan ekonomskog oporavka nakon što izađe iz ovog šokantnog razdoblja i da to će biti vrlo jednostavno, jer će potrošiti između 10 i 15% BDP-a, što je nešto što EU nije učinila nakon finansijske krize 2008. godine.

Suočavanje s krizom

Hurbert Vedrine je istakao kako je ovo specifična kriza jer se prvi put cijeli svijet boji iste opasnosti. On smatra kako se zemlje s razvijenom demokratijom „nisu pokazale loše“ u ovoj krizi, ali priznaje da su stanovnici azijskih zemalja pokazali veću disciplinu, bilo da žive pod autoritarnim režimima ili ne, jasno dajući do znanja da Evropljane zaokuplja pitanje političkog sistema zbog straha da će Kina pokazati svoju nadmoć u upravljanju ovom krizom.

Komentirajući istu temu, Minc je rekao da su demokratske države prihvatile zadivljujuće mjere lišavanja sloboda, te da im liberalni duh koji karakterizira demokratske države nije zasmetao u tome.

Željezna zavjesa između bogatih i siromašnih

Minc i Vedrine složili su se da se evropske granice neće otvoriti u skorije vrijeme, a Minc je rekao da će se između bogatih i siromašnih podići željezna zavjesa i da će to imati dugotrajne i katastrofalne posljedice, a zemlje EU neće dopustiti stanovnicima siromašnih država da se presele u njih bez dobrog razloga.

Na pitanje hoće li ova epidemija ispraviti nesavršenosti globalizacije i pretjerano finansiranje ekonomije, Minc je odgovorio: „Digitalna globalizacija će izaći iz epidemije jača nego prije; finansijska globalizacije će ostati nepromijenjena i kapital će nastaviti da slobodno cirkulira kao i do sad, dok će se globalizacija proizvoda i kontejnerskog transporta nastaviti, ali u pomalo ograničenom obimu, jer države više neće htjeti da se oslanjaju na određene proizvode ili samo na jedan izvor ponude.

Globalizacija ljudi će se trajno suzbiti, ali svijet u kojem kapital slobodno teče neće se radikalno promijeniti i možda ćemo se okrenuti socijaldemokratiji, ali kapitalistički sistem neće nestati jer ne postoji alternativa.“

Vedrine smatra da se stvari više neće biti kakve su bile do sada, ističući da to niko ni ne želi, jer mnoge stvari za koje se kaže da su “prirodne” nisu bile takve, što ukazuje na to da su ljudi postali svjesni opasnosti globalizacije. “Vjerujem u izvjestan povratak regionalizacije proizvodnje iz sigurnosnih i ekoloških razloga”, kazao je Vedrine.

Minc i Vedrine slažu se u tome da ova kriza pokazuje jaz između svijeta materijalnog rada i svijeta digitalnog rada.

Geopolitička ravnoteža

Ministar Vedrine je naglasio da nakon krize neće biti strateškog kompromisa, ali bit će privremeno primirje između Sjedinjenih Država i Kine zbog zategnutih veza.

Na ovu temu Minc je bio optimističan izrazivši uvjerenje da je epidemija promijenila pogled Njemačke na Kinu na makro i mikro nivou, pa je postala svjesna potrebe da spriječi Kineze da kupuju unutar evropskog ekonomskog polja.

Odgovori

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.