Islam

Ramazanska kultura, šta je to?

Piše: Dr. Selman ibn Fehd el-‘Avde / Preveo i prilagodio: Mr. Semir Imamović

Ljudi u muslimanskom svijetu pripremaju se za Ramazan na različite načine. Gotovo svi vjernici mijenjaju svoje navike, bar malo, u toku ovog mjeseca. Mi smo uistinu blagoslovljeni i sretni, ako Allah, dželle šenuhu, prosvijetli naša srca razumijevanjem ovog aspekta Ramazana, i uputi nas na ono što će povećati našu odanost Njemu i ljubav i poštovanje prema ovom mubarek mjesecu. Blagoslovljen je onaj čije srce Allah, dželle šenhu, u ovom mjesecu, nadahne inspiracijom za činjenjem humanih djela, dobročinstvom, ljubaznošću prema bližnjima i komšijama, pomaganjem siromašnih i traženjem oprosta od ljudi koje smo na bilo koji način oštetili, moralno ili materijalno.
Od krucijalnog značaja, kada je ovaj aspekt ramazana u pitanju, je da naši imami i vaizi analiziraju način razmišljanja ljudi o ramazanu, kako bi im, u tom pogledu, mogli dati korisne savjete i kako bi, na najbolji mogući način, oživjeli i razvili pozitivni ramazanski duh u njima. Oni se u svom ramazanskom obraćanju ljudima ne bi trebali previše baviti negativnim stvarima, niti ljudskim nedostacima, nego se fokusirati na pozitivni poticaj. Najvažnije je govoriti o ljubavi prema Allahu, veličini Njegove milosti i oprosta. Mnogi učenjaci, kao što je Ibn `Abdu-l-Barr i Ibn Baz, su primijetili da je u vremenima kada su ljudi slabe i nemarni prema svojim vjerskim dužnostima, pozitivni poticaj najbolja da'vetska strategija. Ljudi su prijemčivi za to.

Postoje mnogi kulturni aspekti ramazana u muslimanskom svijetu koji mogu postati problematični. Za neke ljude, Ramazan je sezona šopinga i oni provode značajan dio dragocjenog ramazanskog vremena u kupovini namirnica, pića i ostalih stvari koje su im potrebne u kuhinji. Ovo je dobro sve dok se radi u prihvatljivim granicama, recimo kako bi se pokazala dodatna ljubaznost prema porodici u toku ovog mjeseca. Novac ima svoje prednosti kada se troši, velikodušnost je blagoslovljena, a škrtost je grijeh, no ramazansko vrijeme je isuviše dragocjeno da bi ga se rasipalo na beskorisne stvari.

U isto vrijeme, Ramazan je prilika za nas da se oslobodimo konzumerizma koji upravlja našim duhovima većinu vremena. To se posebno odnosi na one od nas koji žive u bogatim društvima. Nažalost, neki ljudi se pripremaju za Ramazan kao za nadolazeću ekonomsku krizu.
Prekomjerno trošenje na hranu, piće, aparate, automobile, odjeću i ostale robe široke potrošnje je loša navika koju treba ispraviti.

Trebamo čuvati i racionalno koristiti naše bogatstvo, bez obzira u kojem obliku ono bilo, novcu, vodi, nafti, ili bilo čemu drugom. Naši resursi su za buduće generacije, kao i za nas. Allah kaže: “On je taj koji stvara vinograde, poduprte i nepoduprte, i palme i usjeve različita okusa, i masline i šipke, slične i različite – jedite plodove njihove kad plod dadu, i podajte na dan žetve i berbe ono na šta drugi pravo imaju, i ne rasipajte, jer On ne voli rasipnike.” (Prijevod značenja, El-An`am, 141.).

U ovom ajetu, Allah spominje da trebamo iskoristiti bogatstvo kojeg nam je On dao i uživati u njemu, ali On nas također podsjeća da ima i drugih kojima je to bogatstvo potrebno, a koji polažu pravo na njega. Da bi zaštitio njihovo pravo, On je zabranio neracionalno raspolaganje bogatstvima i rasipništvo. To je način za postizanje održivog razvoja u svakom aspektu života, za sadašnje i buduće generacije.

Rasipništvo kao ”vrlina”

Ovaj mubarek mjesec je prilika za odrasle da nauče kako biti umjeren u potrošnji i konzumaciji. To je i prilika za njih da prenesu ove lekcije i na svoju djecu. Čovjek je po svojoj prirodi takav da ne zna cijeniti blagodati koje posjeduje i da sa čežnjom gleda na ono što drugi imaju a on nema. Nije nimalo mudro zamijeniti mobilni telefon, laptop, ili automobil samo zato što se pojavio novi model na tržištu. Na širem planu, očuvanje Zemljinih resursa je od ključnog značaja za nastavak života u budućnosti.

Prema zvaničnim izvještajima potrošnja vode po stanovniku u zaljevskim državama je tri puta veća od normalne. To je istinsko raspništvo. Allah, dželle šenuhu, kaže: “Jedite i pijte, ali ne pretjerujte. Allah ne voli one koji pretjeruju.” (Prijevod značenja El-A`raf, 31.).

Poslanik Muhamed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je zabranio raspinštvo čak i kada se radi o obrednom pranju (abdestu, gusulu). Jednom je vidio Sa'ada ibn Vekkasa kako se abdesti sa više vode nego što mu je potrebno, pa mu je rekao: “Kakvo je to rasipanje?” Sa`d ga je u čuđenju upitao: “Zar može biti rasipanja u abdestu? Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je na to rekao: “Da, makar uzimao abdest na velikoj rijeci” (Musnad Ahmad, 7065., i Ibn Madže, 425).

U spomenutom izvještaju se, također, navodi da Saudijska Arabija troši čaja i riže za 100 miliona ljudi, što je pet puta više od njenih realnih potreba. Drugi izvještaji su otkrili da oko pedeset posto hrane pripremljene kod kuće završi u smeću, a trideset posto ljudi se uopće ne trudi da pronađe sirotinju – ili čak životinje – i da im višak hrane, niti da ih donira dobrotvornim organizacijama.

Povećana potreba za hranom u Ramazanu često je praćena napuhivanjem cijena. To znači da su potrebne intervencije kako bi se osiguralo da se cijene potrebnih artikala ne podižu nepravedno i tako ugroze siromašni ljudi. Trgovci su dužni učiniti sve kako bi njihova zarada bila zakonita (halal), čak i ako je manja nego što bi oni željeli. Allah će blagosloviti zakonito stečeno bogatstvo i uvećati ga. Bogaćenje na račun siromašnih i ugroženih, koji se bore za golu egzistenciju, je suprostavljanje Božijoj volji, gubitak Božijeg blagoslova i podrške i koračanje ka lošoj završnici. Ovo se posebno odnosi na mjesec ramazana, kada bi trebali pomoći drugima da ispune svoje materijalne potrebe. Allah kaže: “i neka se za to natječu oni koji se hoće natjecati!” (Prijevod značenja, El-Mutaffifīn, 26.).

Neki ljudi vide Ramazan kao priliku za gledanje posebnih televizijskih programa. Istina, postoje neki vrlo dobri i kvalitetni programi koji promovišu izgradnju moralnih vrijednosti, ali oni čine jako mali procenat u odnosu na programe koji imaju za cilj isključivo profit. Urednike i voditelje takvih programa ne interesuje moral, niti svetost mjeseca ramazana.

Sport je sredstvo a ne cilj

Neki mladi ljudi provode značajan dio svog ramazanskog vremena u sportskim aktivnostima i gledanju sportskih programa. Oni povezuju ovaj mjesec s noćnim sportskim događajima pod reflektorima. Neki su spremni provesti cijelu noć na sportskim igralištima, do vremena sehura. Sport u razumnim granicama je dobra stvar. On jača fizičku kondiciju i pomaže u pripremi mladih ljudi za mnogobrojne životne izazove. Omer b. el-Hattab je imao običaj reći: “Učite djecu plivanju, streljaštvu i jahanju.” Međutim, kada sport postane cilj, umjesto sredstvo, i kada mu se da prednost nad drugim, puno važnijim stvarima, onda je to krivi put. Tjelesno zdravlje je nešto što islam nastoji osigurati, zaštititi i unaprijediti, a rekreacija i sport, u umjerenim granicama, značajno pomažu u tome. Sve ima svoje granice i svoje odgovarajuće vrijeme. Kada mladi ljudi provedu noć u sportskim aktivnostima, bilo kao igrači ili kao gledatelji, šta će raditi u toku dana? Hoće li imati energije za rad, školu ili ‘ibadet?

Ramazan je prilika za promjenu naše svakodnevne rutine. On nam pruža šansu da napravimo pozitivnu promjenu i iskorak u našim životima. Velika je tragedija ramazanske noći trošiti u onome što proizvodi potpuno suprotan efekat od onoga koji se želi postići ibadetom u ramazanu, i tako na listu loših navika dodati još jednu. Ta loša navika je ”noćno bdijenje”, ali ne u ‘ibadetu nego u besposličarenju, igri i zabavi, što šteti tijelu, ima negativan učinak na moždane ćelije, i ubrzava starenje lica i kože. Njegova štetnost proteže se na um i duh, ugrožava naš osjećaj blagostanja i sposobnost uživanja u životu. To je razlog zašto Allah kaže: “i san vaš počinikom učinili, i noć pokrivačem dali, i dan za privređivanje odredili.” (Prijevod značenja, En-Nebe, 9. –11.)

Čudno je da ljudi koji žive u većim gradovima u muslimanskom svijetu imaju tendenciju da ostanu budni cijelu noć, dok ljudi drugdje u svijetu uglavnom idu u krevet rano. Kada uporedimo navike spavanja ljudi u Tokiju, Vašingtonu i Londonu sa navikama ljudi u Rijadu, Dubaiju i Kairu, vidimo zapanjujuću razliku. U nekim gradovima muslimanskog svijeta, ljudi ostaju budni cijelu noć, a na počinak odlaze tek nakon svitanja. “Allah je svemu mjeru odredio.” (Prijevod značenja, Et-Talak, 3.).

Svako od nas treba uložiti maksimum u postizanju i dostizanju temeljne svrhe posta, a ona je “da bi ste bogobojazni bili” (Prijevod značenja, El-Bekare, 183.). U tom smislu, bitno je napustiti lažan i griješan govor, gledanje i slušanje zabranjenih televizijskih i interenetskih sadržaja i svega ostalog što je Allah zabranio, razvratnost i nepristojnost, provođenje vremena u beskorisnim stvarima. Ako ne možemo odustati od ovih stvari, onda Allah nema potrebe za našom apstinencijom od hrane i pića.

Mi postimo u ime Allaha, u namjeri da steknemo Njegovu naklonost, zadovoljstvo i nagradu. Allahu nisu potrebna naša djela, nego isključivo nama. Jedini dobitnici smo mi. On kaže: “Ako vi budete nezahvalni – pa, Allah od vas ne zavisi, ali On nije zadovoljan, ako su robovi Njegovi nezahvalni, a zadovoljan je vama ako budete zahvalni. A nijedan grješnik neće nositi grijehe drugoga! Poslije ćete se Gospodaru svome vratiti, pa će vas On o onom šta ste radili obavijestiti, jer On dobro zna svačije misli.” (Prijevod značenja, Ez-Zumer, 7.).

Blagoslovljeni su oni koji žure da učine što više dobrih dijela u svom kratkom ovosvjetskom životu i koriste svaku priliku. Ramazan je zaista jedinstvena prilika za sve nas. Niko od nas ne zna hoće li dočekati drugu. Govorimo o našim prijateljima i voljenima koji su nas napustili otišli dalje. Zar ne shvatamo da ćemo jednog dana mi biti ti o kojima će se govoriti u prošlom vremenu? (Dok su bili, bili su…)

Saff.ba

Leave a Reply

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.