Zdravlje i Ishrana

Zdravlje srca: Kako prepoznati simptome srčanog udara?


Jedno je ispitivanje pokazalo da kod 82 posto bolesnika koji su promijenili životne navike dolazi do regresije. To dokazuje da je moguće, zamjenom nezdravih navika zdravima, spriječiti i uspješnije liječiti aterosklerozu i njezine posljedice.



Kolika je starost vaših krvnih žila?

Koliki je vaš krvni pritisak? Kolika je starost vaših krvnih žila? Koliki je vaš indeks ateroskleroze? Odgovore na ova pitanja možete doznati iz jednog mjerenja sličnog mjerenju pritisak. To je zasigurno najbrži i najjednostavniji način kojim možete saznati u kakvom je stanju vaš organizam, a što je najvažnije, možete u velikoj mjeri prevenirati kardiovaskularna oboljenja.

Starenje krvnih žila

Često možemo čuti da smo stari onoliko koliko je staro naše srce i naše krvne žile. Kad se taj sistem poremeti, cirkulacija postaje loša i jedan je od glavnih uzroka smrti današnjice. Loša je cirkulacija odgovorna za srčane i moždane udare, te amputacije ekstremiteta.


Jedno je ispitivanje pokazalo da kod 82 posto bolesnika koji su promijenili životne navike dolazi do regresije. To dokazuje da je moguće, zamjenom nezdravih navika zdravima, spriječiti i uspješnije liječiti aterosklerozu i njezine posljedice. Ako je točno da biološka starost ovisi o stanju krvnih žila, onda se 82 posto ljudi može pomladiti promjenom životnih navika. Taj bismo podatak trebali iskoristiti.

Rizični faktori

Danas se zna da mnogi faktori rizika pogoduju nastanku bolesti srca i krvnih žila. Na neke od njih ne možemo uticati, kao što su nasljeđe, pol i dob, dok na druge možemo uticati bilo da ih liječimo, bilo da utičemo na smanjenje štetnih navika. Naučno je utvrđeno da su najvažniji faktori rizika prerane ateroskleroze pa i srčanog infarkta pušenje, povišene masnoće u krvi, povišeni krvni pritisak, šećerna bolest, prekomjerna težina, nepravilna prehrana, fizička neaktivnost, stres.


Nasljedni se faktor ne može izbjeći, ali zato mogu ostali navedeni rizični uzročnici. Nezdrave navike, primjerice pušenje i loša hrana te fizička neaktivnost, doći će na naplatu, ako ne u mladosti, sigurno u starosti. Upada u oči trend porasta broja oboljelih od srčanih bolesti i bolesti krvnih žila u svijetu, ali i u nas, sve mlađih osoba, pa su bolesti cirkulacije na prvom mjestu uzroka smrtnosti. Prednjače srčani i moždani udari koji često završavaju kobno. To je osobito rizično za starije osobe.

Zdravo srce

Za prepoznavanje kardiovaskularnih bolesti, te postavljanje pravilne dijagnoze, što je preduslov za pravilno i učinkovito liječenje, potrebno je nekoliko elemenata. Osnovni supstrat bolesti cirkulacijskog sistema jest ateroskleroza, proces koji se razvija na stijenkama arterija. To je fiziološki proces starenja krvnih žila. Stijenke arterija se stanjuju, dolazi do začepljenja. No, pod utjecajem faktor rizika kao što su nezdrava hrana, debljanje, fizička neaktivnost, stres taj se proces javlja u sve ranijim godinama života. Zahvaća sve arterije, od najveće aorte do najmanjih kapilara.

Da bismo sačuvali srce, ali i sve druge organe zdravima, potrebno je održati elastičnost žila zdravim načinom života. Starijim osobama, u kojih je najčešće najizraženija ateroskleroza, preporučuje se obvezna tjelesna aktivnost, kao što su lagane šetnje, sitni radovi u vrtu, te hrana s nezasićenim masnoćama.


Kako prepoznati simptome infarkta?

Na vrijeme otkriveni znakovi slabe cirkulacije u tijelu spašavaju život. Masne čestice koje cirkuliraju krvlju (kolesterol, trigliceridi, lipoproteini) neophodne su za prehranjivanje tkiva. No, neke od njih mogu biti štetne, poput lipoproteina niske gustoće (LDL) koji pogoduju nastanku plakova ili ateroma na unutrašnjoj stijenci krvnih žila. Te nakupine sužavaju promjer arterija, povećava se rizik od ugruška, tj. infarkta srca ili moždanog udara.

Ako vas bole noge, ne zanemarujte simptome kao što su oticanje nogu, grčevi kod spavanja ili dugotrajnog mirovanja (u nepromijenjenom položaju), tupa, grčevita bol u listovima nakon dužeg hodanja, hod koji uzrokuje šepanje, a nestaje nakon odmora, hladna stopala, trnci u stopalima i prstima, koža postaje blijeda, plavkasta ili ljubičasta. Znak upozorenja su i infekcije koje ne prolaze.

Pomoći ćete si ako prestanete pušiti, ako kontrolišete krvni pritisak, regulišete šećernu bolest, održavate kolesterol i masnoće u zadanim granicama, pravilno se hranite i vježbate pola sata na dan.

Simptomi srčanog udara

Za muškarce simptomi su puno očitiji nego za žene. Bol u prsima – jaka bol koja se povećava, traje 30 ili više minuta. Bol u vilici – bol se širi do vilice i natrag prema prsima. Bol u lijevoj ruci – bol se spušta niz ruku i oslabljuje mišiće. Bol u trbušnoj šupljini – stežuća bol ispod desnog rebrenog luka, može se zamijeniti s probavnim problemim.

Žene imaju nekoliko simptoma infarkta koji se razlikuju od onih kod muškaraca (puno su suptilniji), i ti se simptomi često zanemaruju, odnosno ignoriraju.

Ovo su ti simptomi:

bol u leđima, između lopatica

bol u licu, vratu, ušima, čeljusti i rukama

intenzivna iscrpljenost i neuobičajen umor

poremećaj spavanja

vrtoglavica

mučnina, povraćanje i gubitak apetita

teže znojenje – ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne radnje

zadihanost i nakon manjih napora

osjećaj tjeskobe i anksioznosti

neuobičajeno oticanje stopala,članaka, nogu ili trbuha

bol, nelagoda ili pritisak u prsima (u središtu prsne kosti ili malo ulijevo).

Stavljanje svega drugoga na prvo mjesto, prije zdravlja, može vas samo uvaliti u nevolje. Nemojte čekati da se situacija zakomplicira i da se dovedete do težih srčanih bolesti ili srčanog udara. Razmislite samo o tome kako bi to moglo utjecati na vas ili vašu porodicu…

zena.rtl.hr

Leave a Reply

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.