Islam

Hadžija Mehmed: Oči koje 92 godine čitaju Kur’an /VIDEO/

Kur'an /VIDEO/

24. Februara 2021.

Hadžija Skopljak Mehmed rođen je davne 1930. godine u zaseoku Poratje, mjesna zajednica Pojske kod Zenice. Mehmed Skopljak je čitav svoj život proveo radeći kao poljoprivrednik. Nije radio u preduzeću tako da nema penziju, a jednog sina i devet kćerki hairli je u poštenju, dinu i imanu podigao. Nikada nije posjetio oftalmologa niti se žalio na oči niti je koristio naočale. Svaki dan prouči 60 stranica Kur'ana, odnosno dva džuza. Mada je ušao u 92. godinu života, još uvijek izuzetno vitalan i komunikativan.
https://www.youtube.com/embed/hCXqg-5k94M
U ovom intervjuu možete iz prve ruke čuti svjedočanstva i Drugom svjetskom ratu, o silnim vojskama koji su prošle kroz njegovo selo, ustaške i partizanske pljačke blaga u štalama kada su znali odvesti po osamdeset ovaca odjednom a domaćina bi ostaviti sa jedva 4-5 ovaca u toru.
Sjeća se i muslimanske milicije koja je stalnim stražama isključivo čuvala muslimanska sela od upada drugih vojski i nikada nije ulazila i pljačkala sela u kojima žive nemuslimani, što je ovdje važno napomenuti.

Ovaj intervju nam nudi historijske činjenice o poznatom muderisu Derviš ef. Spahiću za kojeg je naš sagovornik izuzetno emotivno vezan. Kaže da ga često sanja i plače dok nam vraća sjećanja na njega, kao i na Medresu u Pojskama.

Autor: „BATON-ARDUBA“ / IML TV

Islam

Šta treba znati o kurbanu?

Kurban se kolje za sebe i svoju porodicu

„Za cijelu porodicu Poslanik, s.a.v.s., je klao za kurban jednu ovcu.” (Hakim, sahih) „U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali onakvi kakvim ih danas vidiš.” (Tirmizi)

 Šta se kolje za kurbanhttps://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-6817029787826015&output=html&h=430&slotname=7742802301&adk=3884423661&adf=2487995629&pi=t.ma~as.7742802301&w=412&lmt=1626566857&rafmt=11&psa=0&format=412×430&url=https%3A%2F%2Fakos.ba%2Fsta-treba-znati-o-kurbanu%2F&flash=0&fwr=1&wgl=1&dt=1626566856600&bpp=52&bdt=1974&idt=695&shv=r20210712&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&prev_fmts=0x0&nras=1&correlator=2179607670935&frm=20&pv=1&ga_vid=398101697.1626566857&ga_sid=1626566857&ga_hid=853692860&ga_fc=0&rplot=4&u_tz=120&u_his=1&u_java=0&u_h=915&u_w=412&u_ah=915&u_aw=412&u_cd=24&u_nplug=0&u_nmime=0&adx=0&ady=1045&biw=412&bih=735&scr_x=0&scr_y=0&eid=31060975%2C31061747%2C31060474&oid=3&pvsid=898598101970895&pem=129&ref=http%3A%2F%2Fm.facebook.com%2F&eae=0&fc=1920&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C412%2C0%2C412%2C735%2C412%2C735&vis=1&rsz=%7C%7CoEebr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=128&bc=31&ifi=2&uci=a!2&btvi=1&fsb=1&xpc=GYrLE0LRxn&p=https%3A//akos.ba&dtd=728

I kod nas je praksa da se od sitne stoke kolje ovan ili ovca starosti godinu dana. Može i mlađe, ali ne ispod šest mjeseci, pod uslovom da svojom veličinom bude kao i ono od godinu. Goveče ne smije biti mlađe od dvije godine. Kod velikog kurbana udružuje se nekoliko osoba, maksimalno sedam, ali da svi imaju nijjet da kolju kurban. Ovan je bolji od ovce i od sedmine velikog kurbana, a krava ili deva od bika, odnosno devca. Kurban treba biti zdrav i bez vidljivih mahana.

 Vrijeme klanja kurbana

Kurbani se kolju nakon klanjanja bajram-namaza, prvi, drugi i treći dan bajrama do zalaska sunca. Mekruh je klati kurban noću. Muhammed, s.a.v.s. je rekao: „Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, zaklao ga je za sebe (tj. neće mu se primiti kao kurban), a ko zakolje kurban poslije bajram-namaza, u potpunosti je izvršio vjerski obred i postupio po Sunnetu muslimana.” (Buharija i Muslim)

Postupak pri klanju

Prilikom klanja, kurban se sveže i po mogućnosti okrene prema  Kibli. Onaj ko kolje prouči: BISMILLAHI ALLAHU EKBER (U ime Allaha, Allah je najveći) i oštrim nožem prereže dvije glavne vratne žile, dušnik i jednjak. Ne smije se dirati kičmena moždana i guliti koža prije nego se tijelo umiri. Treba lijepo i humano postupati sa kurbanima kada se vode i pripremaju za klanje. Poslanik, s.a.v.s., je govorio: „Allah, dž.š., je naredio dobročinstvo prema svemu, zato kada ubijate ili koljete, radite to na lijep način. Neka onaj od vas koji to radi naoštri nož i olakša svojoj žrtvi.” (Muslim, Ebu Davud, Ibnu Madždže i Nesai)

Ko kolje kurban

Najbolje je da to učini vlasnik, kao što je to činio i Poslanik, s.a.v.s.: „Muhammed, s.a.v.s., je klao za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati. Zaklao ih je lično, proučivši Bismillu i donijevši tekbir.” (Buharija i Muslim) „Poslanik, s.a.v.s., bi osobno klao kurbane (tj. svojom rukom).” (Ahmed, sahih)

Ko ne smije i ne može da kolje kurban dobro je da barem bude prisutan klanju svoga kurbana. Muhammed, s.a.v.s., poručuje svojoj kćerki Fatimi: „Budi prisutna kad se bude klao tvoj kurban, jer čim se rastavi prva kap krvi od tvog kurbana, Allah, dž.š., će ti oprostiti grijehe.”

Podjela mesa od kurbana

Kod nas je lijep običaj, a to je u skladu i sa šerijatom da se meso kurbana dijeli na tri dijela: trećina siromašnima, trećina rodbini, komšijama i prijateljima i trećina porodici. U Kur’anu je rečeno: „…Jedite od njih i nahranite onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; Tako smo ih potčinili da biste zahvalni bili.” (El-Hadždž, 36.)

Muhammed, s.a.v.s., je rekao: „Kada neko od vas zakolje kurban, neka dio kurbanskog mesa ostavi za svoje potrebe.” (Ahmed, sahih)

Klanje kurbana, podjela mesa od njih komšijama, siromašnima, humanitarnim ustanovama, vjerskim školama, rodbini i porodici je propis naše vjere i višestoljećna tradicija muslimana naših područja u dane Kurban bajrama. Nju treba čuvati i njegovati, kao i druge lijepe adete naše vjere i prenositi generacijama koje dolaze.

Molimo Allaha, dž.š., da primi naše kurbane i druge ibadete u odabranim danima Kurban bajrama.

islamskazajednica.ba

Islam

Draga braćo i sestre, pozivamo vas da učinite ovaj veliki hajr za sebe! Poziv na post u ponedjeljak – 19. 7. 2021.

Poštovana braćo i cijenjene sestre, podsjećamo vas da je u ponedeljak (19. 7. 2021. g.), deveti dan mjeseca zul-hidžeta, tj. dan Arefata, i da onaj ko isposti taj dan ima ogromnu nagradu, inšallah. O odlikama tog dana donosimo isječak iz teksta dr. Safeta Kuduzovića: Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu, a post dana Ašure iskupljuje od grijeha prošlu godinu.” (Muslim) Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom hadždžu obavijestio ashabe o Allahovom oprostu, upitali su: “Allahov Poslaniče, da li oprost vrijedi isključivo za nas?” “Za vas i za sve one koji doðu nakon vas do Sudnjeg dana“, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ibn Mubarek, Sem’ani u ”Edebul-imla”, str. 97, i Ibn Abdil-Berr u ”Et-Temhidu”, 1/128-129, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ”Sahihut-tergib”, 2/33.)Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata.” (Tirmizi i Ahmed, sa dobrim lancem prenosilaca.) Ibn Abdill-Berr kaže: “Citirani hadis ukazuje na odliku dove na Arefatu, što neminovno ukazuje na odliku Arefata nad drugim danima.” (Vidjeti: ”Et-Temhid”, 6/21.) Aiša, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nikada veći broj ljudi ne bude osloboðen vatre džehennemske kao na dan Arefata. Uzvišeni Allah se ponosi hadžijama pred Svojim melekima, govoreći: ‘Šta žele ovi ljudi.‘” (Muslim)

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah se ponosi onima koji borave na Arefatu pred stanovnicima nebesa, i kaže im: ‘Pogledajte ove Moje robove, došli su raščupani i uprašeni iz raznih predjela, vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio grijehe, iako bili obilni kao kapljice kiše.‘” (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca.) Post na dan Arefata ima posebnu odliku (osim hadžija, oni ne poste taj dan).

U jednom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Na dan Arefata Uzvišeni Allah se spusti na dunjalučko nebo i ponosi se Svojim robovima pred melekima i kaže: ‘Pogledajte Moje robove, došli su izloženi suncu, uprašeni, raščupani, iz raznih predjela. Vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio…‘” (Ibn Mende, Begavi u ‘’Šerhus-sunne’’, 7/159/1931 i Ebu Jala, 2/299/2086, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: ‘’Es-Silsiletud-daife’’, 2/125.)

Ibn Omer prenosi poduži hadis u kome stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “…a na dan Arefata Uzvišeni Allah se spusti na dunjalučko nebo.” (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ‘’Sahihut-tergib’’, 2/34-36/1155.) Prenosi se od Ummu Seleme da se Allah spušta na dunjalučko nebo na dan Arefata. (Darekutni u ‘’Kitabun-nuzul’’, str. 48/95-96, Lalekai u ‘’Šerhul-usul’’, 2/499/768, sa slabim lancem prenosilaca.)

Podijeli sa drugima i zaradi sevap

Minber.ba

Islam

Čovjek kojem nisam mogao čestitati Bajram

Piše: Hasan Stranjac. Bajram je dan radosti i muslimani jedni drugima čestitaju bajram, pa evo ovu priliku koristim da vam kažem bajram mubarek olsun!

Moram da napomenem da ovim pisanjem nikako ne bih želio da nečiju radost i raspoloženje pokvarim. Cilj ovog pisanja je da potaknem sviju nas na razmišljanje o tome zašto mi uopšte slavimo bajram, kakav nam je cilj i svrha ne samo toga nego cijelog života?Jučer, na prvi dan Kurban bajrama sam zijaretio jednog muslimana ali nisam mogao da mu čestitam bajram. Odakle da skupim hrabrosti da mu čestitku uputim a on u bolnici. Da je bio zbog sebe u bolnici, ne mislim da bih oklijevao u tom. Međutim, to nije slučaj. S očima punim suza ali i nade dovio je za svoje dijete, kumio mene da mu dovim za dijete koje je bilo u zadnjim momentima svog života na ovom svijetu. Doktori nisu mogli ništa više da učine i situacija je postajala sve teža i teža, sve do momenta kad je duša napustila to malo krhko čisto tijelo. Odavno nisam imao tako težak dan, i razmišljam i pitam se: “Gospodaru Svemogući, kako li je tek onda tim roditeljima i bližnjima”?Da se ne varamo da je ovo samo izuzetak i da se rijetko dešava. U bolnicama i van bolnica ovo je surova dnevna realnost. Insan se Allahu ne može dovojno nazahvaljivati na svim blagodatima, a pogotovo blagodatima vjere i ubjeđenja da ćemo svi biti proživljeni, pa tako i ova bezgriješna djeca. Proživljenje će se desiti, u to nema sumnje, i radost kad se ovi muslimani opet sretnu sa svojom djecom od koje su se morali rastati kad su bili mali biće, s Allahovom voljom, mnogo veća nego tuga koju sad osjećaju. Vjernici iz ovog ubjeđenja crpe snagu koja ih gura dalje kroz život koji je neminovno protkan raznim iskušenjima. Da insan nema uvjerenje da će sav ovaj dunjaluk proći i da će doći čas polaganja računa, da suze, tuga i briga nisu bile uzaludne nego samo neminovne do prelaska na drugi svijet, odakle bi snagu crpio za taj teški put?

Kao što se postavilo pitanje na početku teksta, kakva nam je svrha života? Ako nam ovaj bajram nije povod za poboljšanje svoga stanja, prekretnica u životu, šta će onda biti? Slučaj kao ovaj gore ili, ne dao Allah, da nikad i budemo vidjeli da je došlo vrijeme za takvu prekretnicu? Zar ovo nije momenat u kojem možemo da odlučimo da ćemo se iskreno pokajati i vratiti svome Gospodaru, ostaviti neka ružna djela, da ćemo pasti Njemu na sedždu, ne samo za bajram-namaz nego onoliko puta koliko Milostivi to od nas zahtjeva? Nema sumnje u to da će Allah oprostiti onom ko se iskreno pokaje, ispunjavajući uvjete za iskrenu tevbu. Pa požurimo ka oprostu Gospodara našeg, popravimo svoje stanje, vrijeme ističe.

Minber.ba

Islam

Dobročinstvo prema roditeljima nakon njihove smrti: Traženje oprosta za njih..

Traženje oprosta i milosti za njih nakon njihove smrti:
U vezi s ovim je sljedeća dova Nuha, a.s.:
“Gospodaru moj, oprosti meni, i roditeljima mojim, i onome koji kao vjernik u dom moj uđe, i vjernicima i vjernicama, a nevjernicima samo propast povećaj.”
Allahov prijatelj, Ibrahim, a.s., je učio dovu:
“Gospodaru naš, oprosti meni, i roditeijima mojim, i svim vjernicima — na Dan kad se bude polagao račun.”
Nuh i Ibrahim, a.s., spadaju u skupinu odabranih Božijih poslanika (ulul-’azm) te skupinu onih vjerovjesnika za koje nam je Allah, dž.š., naredio da ih slijedimo. U tom kontekstu, Allah, dž.š., ih spominje u jednoj skupini vjerovjesnika u sljedećem kur’anskom ajetu:
Njih je Allah uputio, zato slijedi njihov pravi put … Allah, dž.š., u Kur’anu kaže:
Budi prema njima pažljiv i ponosan i reci: “Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!”
Prema tome, djetetu se preporučuje da traži oprosta za svoje roditelje nakon njihove smrti, jer kada čovjek preseli, koriste mu istigfar- dove koje za njega Allahu, dž.š., upućuje njegovo dijete

S tim u vezi, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Allah će u Džennetu podići deredžu čestitog i pobožnog roba, pa će on upitati: ‘Gospodaru moj! Čime sam ja zaslužio tu (toliku) deredžu?’ Onda će mu Allah reći: ‘Istigfar-dovom koju je za tebe uputilo tvoje dijete.’“
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao i sljedeće: “Kada čovjek umre, prestaje mu vrijediti sve, osim sljedeće troje: … te pobožno i čestito dijete koje za njega Allahu upućuje dove.”
Međutim, za roditelje mušrike nije dozvoljeno od Allaha, dž.š., tražiti oprost. S tim u vezi su sljedeći kur’anski ajeti:
Vjerojesniku i vjernicima nije dopušteno da mole oprosta za mnogobošce, makar im bili i rod najbliži, kad im je jasno da će oni stanovnici u Džehennemu biti. A što je Ibrahim tražio oprosta za svoga oca bilo je samo zbog obećanja koje mu je dao. A čim mu je bilo jasno daje on Allahov neprijatelj, on ga se odrekao, lbrahim je doista bio pun sažaljenja i obazriv.
Dakle, ako se neko pozove na to što je Ibrahim, a.s., od Allaha, dž.š., tražio oprost za svoga oca kada je rekao: I ocu mome oprosti, onje jedan od zalutali treba znati da to nije prihvatljivo, zato što je Ibrahim, a.s., izgovorio ove riječi samo zbog obećanja koje je ranije dao ocu rekavši mu: “Mir tebi!” – reče Hvahim. “Moliću Gospodara svoga da ti oprosti, jer On je vrlo dobarprema meni.
U vezi s ovim, Allah, dž.š., u Kur’anu kaže i sljedeće:
Divan uzor za vas je Ibrahim i oni koji su uz njega bili kada su narodu svome, rekli: “Mi s vama nemamo ništa, a ni sa onima kojima se, umjesto Allahu, klanjate; mi vas se odričemo, i neprijateljstvo i mržnja će između nas ostati sve dok ne budete u Allaha, Njega jedinog, vjerovali!”, – ali nisu riječi Ibrahimove ocu svome; “Ja će se moliti da ti oprosti, ali te ne mogu od Allaha odbraniti. ” — Gospodaru naš, u Tebe se uzdamo i Tebi se obraćamo i Tebi ćemo se vratiti.
Dakle, nemojte oponašati (ugledati se na) Ibrahima, a.s., u onome što je on rekao svome ocu koji je bio mušrik.
Pored toga, od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., se prenosi vjerodostojna predaja u kojoj stoji: “Tražio sam od svoga Gospodara dozvolu da Mu za svoju majku upućujem istigfar-dovu (tražim oprost) pa mi nije dozvolio. Tražio sam od Njega dozvolu da posjetim njen kabur pa mi je to dozvolio.”
Odlomak iz knjige: Odnos prema roditeljima u Islamu
Autor: Mustafa ibn El-Adevi
Str. 175. tvrdi uvez
Cijena: 16KM
Narudžbe na mob: 061 757 652
Akos.bA