Pitanja i Odgovori

Je li sunnet zikriti sjedeći poslje farza ili nema smetnje izaći?

PITANJE: Esselamu alejkum.
Imam pitanje vezano za izlazak nakon završetka farz namaza.
Interesuje me da li je praksa koju barem u mom džematu viđam, a i ja sam radim ispravna? Znači, da li je ispravno nakon fard namaza, primjera radi jacijskog, kad se preda selam, ustati i izaći iz džamije ili je ispravnije ostati zikr činit i onda ići kući obavit pritvrđene sunete jer je to bolje raditi kući?
Ovih dana sam nešto razmišljao da ja sa svojim izlaskom možda demotivišem ljude koji su tu do kraja, tj. klanjaju sve ostalo sto je standard u Bosni.
Da li bi bilo ispravno da ovako postupim, da klanjam fard, da sjednem zikrim i onda nakon toga da klanjam 2 rekjata a kod kuće vitr namaz, tj. da li je ispravno klanjati ostalo u džamiji mimo farza naravno ako ima zikr između. Hvala vam puno.

ODGOVOR: Alejkumusselam.

Pitanje sjedenja poslije farz namaza i zikrenja sjedeći je mes'ela oko kojeg učenjaci imaju dva stava: po jednima je sunet zikriti sjedeći poslije farza a po drugima to nije sunet nego je samo zikrenje sunet svejedno sjedeći ili napuštajući mjesto klanja ili mesdžid.

Prvi nemaju konkretnog dokaza osim hadisa kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu u kojem je došlo da je čovjek u namazu (ima nagradu namaza) sve dok sjedi i čeka od jednog do drugog namaza.

Tekst hadsia je: “Neprestano je neko od vas u namazu sve dok čeka (nastupanje drugog) namaz”.

Drugi stav učenjaka je jači sa strane dokaza, jer je prenešeno nekoliko hadisa u kojima je došlo da su Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi odmah nakon farza ustajali, ili izlazili iz mesdžida ili odlazili na drugo mjesto u mesdžidu.

Pa tako po ovom pitanju ima širine, svejedno zikrio čovjek sjedeći ili izašao i zikrio u putu. Najbolje je da oni koji ne žure sjednu i zikre u mesdžidu a oni koji žure i imaju obaveza da zikre izlazeći i odlazeći iz mesdžida, a Allah zna najbolje.

A što se tiče klanjanja suneta (potvrđenih i nepotvrđenih) mustehab je i sunet da se oni klanjaju u kući a ne mesdžidu, jer je to bila praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Takođe, došlo je u hadisu mutefekun alejhi: “Najbolji namaz čovjeka je namaz koji klanja u svojoj kući osim propisanih (farz) namaza”.

Prema tome, zikri sjedeći poslije farza ili izlazeći i odlazeći iz mesdžida shodno okolnostima i obavezama, a sunete klanjaj kod kuće osim ako poslije farza ne ideš kući nego na posao ili slično. A demotivisanje onih koji novotarski u džematu zikre i rade neke druge bosanske autohtone standard-novotarije, voditi računa o tome da im ne narušavaš novotarsku atmosferu i skrušenost ne treba biti tvoja preokupacija, ibret je da slijediš sunet a ne da se prilagođavaš novotarskom praktikovanju nekih ibadeta. Ve billahi tevfik.

Dr. Zijad Ljakić

Pitanja i Odgovori

Sa kojim ajetima se liječi uroka?

PITANJE: Selam alejkum.
Imam pitanje vezano za urok. S obzirom da osoba ne može doći do one osobe koja je urekla ili možda nije sigurna da je to ta osoba koja je urekla i ne može se okupati vodom od urokljivca. Ostaje samo rukja za urok. Da li postoje određeni ajeti koji se uče za to i dove? Ili može osoba da uči bilo šta nijjetom rukje za urok? Allah vas nagradio.

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Nije došlo u šerijatskim tekstovima Kur'ana i Sunneta sa kojim ajetima i dovama se liječi urečena osoba.

Međutim, iz prakse učača rukje ustanovljeno je da je najbolje djeluju sljedeći kur'anski ajeti:

– Sura Fatiha.

– Alejtul-kursij (El-Bekare, 255).

– Jusuf 67. ajet

– Prva četiri ajeta sure El-Milk.

– Predzadnji ajet sure El-Kalem (51. ajet).

– Sure Ihlas, Felek i Nas.

Zaim, treba učiti sljedeće ajete izlječenja po tri puta:

– Eš-Šura, 80. ajet.

– Et-Tevba, 14. ajet.

– Junus, 57. ajet.

– Fussilet, 44. ajet.

– El-Isra’, 82. ajet.

Ve billahi tevfik.

Dr. Zijad Ljakić

Pitanja i Odgovori

KOJE FARBE ZA KOSU SU ZABRANJENE? – Dr. Zijad Ljakić

PITANJE: Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Farba za kosu. Koliko mi je poznato, ko god je upitan u vezi ovog, odgovor je bio da je dozvoljeno ako ne sprječava dolazak vode do kose, a to je upravo ono što mi ne znamo i što bi trebao neko stručan da odogovori, pa ako biste mogli istražiti ovo pitanje, kao što ste i mnoga druga koja nisu vezana za Vašu profesiju, bilo bi veliko olakšanje.

Lično iskustvo sa kanom i color-šamponom – ispire se i jedno i drugo, čak i nakon mesha kapljice vode koje kapaju su obojene (na početku kad se tek ofarba, kasnije ne). Sestra koja koristi farbu, kaže da isto tako bude od nekih farbi, a od nekih ne, ali pranjem kose i one se ispiraju (voda bude obojena, ali ne može se nikad potpuno isprati, kao ni kana). To znači da voda rastvara tu boju, tojest miješa se sa njom, za razliku od npr. laka za nokte koji se ne može rastvoriti vodom.

ODGOVOR: Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Praksa selefa (ashaba i tabi'ina) u upotrebi materijala od kojeg su uzimali farbu za bojenje kose se razlikovala. Neki od njih su farbali z'aferanom i versom, biljkama koje daju žutu boju, neki kanom, koja je crvene boje, a neki ketemom, biljkom koja boji u crno. Bilo je i onih koji su mijesali kanu i ketem, postižući time tamnocrvenu boju.

Na ovo ukazuju sljedeći argumenti:

– Hadis od Ibn Omera, radijallahu anhuma, u kojem kaže: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je oblačio papuče od kravlje kože i farbao je svoju bradu žutom bojom sa versom i z'aferanom (biljke koje boje u žuto)”, kaže Nafi'a da bi to i Ibn Omer, radijallahu anhu, radio.  Hadis bilježe Ebu Davud i Nesai, vjerodostojnim ga ocjenjuju Albani i Šu'ajb Arnaut bez riječi “sa versom i z'aferanom”.

– Hadis od Ebu Malika El-Ešdže'ija, radijallahu anhu, u kojem se prenosi da je rekao: “Farbali smo se sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, koristeći vers i z'aferan“. Hadis bilježe Ahmed, Bezzar i Taberani, a vjerodostojnim ga ocjenjuje Šu'ajb Arnaut.

– U hadisu mutefekun alejhi kaže Enes, radijallahu anhu: “Ebu Bekr se ofarbao sa kanom i ketemom, a Omer sa kanom”, a u rivajetu od Ibn Sirina od Enesa, radijallahu anhu: “Ofarbali su se Ebu Bekr i Omer sa kanom i ketemom”.

– Hadis od Ebu Zerra, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista je nabolje ono sa čime farbate ove sijede kana i ketem (biljka koja daje crnu boju)”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed. Vjerodostojnim ga ocjenjuju Albani, Šuajb Arnaut i drugi, a dobrim Abdulkadir Arnaut.

Spomenuti hadisi ukazuju da farbanje kose ili brade nije ograničeno nekim određenim materijalima, sredstvima ili biljkama od kojih se dobija farba, osim što hadis Ebu Zerra, radijallahu anhu, ukazuje da su najbolje boje kana (crvena) i ketem (crna) koje kada se pomiješaju daju tamnocrvenu boju.

Sve savremene hemijske farbe mijenjaju gore spomenute farbe koje su koristili muslimani u početku islama. Nije mi poznato da postoji farba za kosu, bradu ili dlake uopćeno koja sprečava dolazak vode do dlaka. Takva farba bi u najmanjem obliku uduplala ili umnogostručila debljinu dlake, a što u stvarnosti ne postoji. Farbe promjene boju, a ne ostavljaju pri tome sloj koji pokriva dlaku.

Tako da je navođenje riječi “da je dozvoljena farba ako ne sprječava dolazak vode do kose” suvišno i bespotrebno i samo unosi sumnju i nedoumicu kod onih koji žele koristiti farbe.

Razlika je između laka za nokte i farbe za kosu, lak prekriva povrsinski sloj nokta i sprečava dolazak vode do noktiju, dok farba ne prekriva dlaku nego ostavi boju.

Prema tome, nema smetnje u korištenju savremenih hemijskih farbi jer one ne sprečavaju dolazak vode do kose.

Ve billahi tevfik.

Dr. Zijada Ljakić

Pitanja i Odgovori

Da li se u Mekki klanja kao kod nas?

– Esselamu alejkum.
Moje pitanje da li se u Meki klanja kao kod nas u Bosni ili se noge, ruke itd drže drugačije?
ODGOVOR: Alejkumusselam.

Zahvala pripada Allahu i neka je salavat i selam na zadnjeg vjerovjesnika, a zatim:



Ako se u pitanju misli na stanovnike Meke kako klanjaju, onda je odgovor da većina njih klanjaju po hanbelijskom mezhebu jer tako uče u školama. Dok ostali uglavnom klanjaju onako kako su naučili od učenjaka koje smatraju svojim autoritetima poput Bin Baza, Usejmina i slično. Uglavnom, zajednička karakteristika i jednih i drugih je da dižu ruke u namazu i mimo početnog tekbira, izgovaraju glasno Amin za imamom i da raširenost nogu u namazu nije striktno određen.

A ako se u ovom pitanju misli na to kako se klanja u samom Haremu, tj. mesdžidu oko Kabe, to zavisi od samih ljudi koji su došli da obave Umru ili ako je za vrijeme obreda Hadždža da obave Hadždž, jer većina klanjača u Haremu budu muslimani koji su van Saudije.

Pa pošto su klanjači u Haremu iz različitih muslimanskih zemalja, a u njima se slijede različiti fikhski mezhebi od četiri poznata, pa tako način klanjanja tih ljudi je ovisan od onoga kako su naučili od svojih učenjaka u svojim državama i shodno mezhebima koje slijede.

Pa se tako može vidjeti jedno veliko šarenilo u načinu klanjanja: jedni vežu ruku na grudima, drugi na pojasu, treći ispod pupka a četvrti klanjaju spuštenih ruku, jedni dižu ruke na četiri poznata mjesta u namazu a drugi samo prilikom početnog tekbira, i tome slično u ostalim propisima. Sve ovo što sam spomenuo se može vidjeti i pratiti na satelitskim programima koji direktno prenose namaze iz Meke i Medine.

Ono što je najbitnije u odgovoru na tvoje pitanje je da trebaš znati da nije ibret u načinu klanjanja to kako se klanja u Meki i Medini, Kairu ili Bagdadu ili nekom drugom mjestu gdje žive muslimani. Ibret je u tome kako je klanjao Allahov Poslanik, sallallahu lejhi ve sellem, on je naš uzor i njega smo obavezni slijediti u načinu klanjanja. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu: “Klanjajte kao što ste vidjeli mene da klanjam”. A njega su vidjeli kakao klanja njegovi ashaba pa su nam to prenijeli i opisali u detalje i to je prenešeno u vjerodostojnim hadisima.

Uzvišeni Allaha i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nisu nas muslimane obavezali da slijedimo u načinu klanjanja ni Ebu Hanifu, ni Malika, ni Šafiju, niti Ahmeda, iako se mi koristimo njihovim znanjem u pojašnjavanju načina klanjanja, a kamoli da su nam naredili da slijedimo to kako se klanja u Meki, Medini ili bilo kom drugom gradu.

Izvori Šerijata iz kojih se crpe islamski propisi su Kur'an, Sunnet, idžma i kijas (oko ostalih izvora je veliko razilaženje) a ne običaji muslimana u nekim mjestima i sredinama. Zato je na svim muslimanima da usklade svoje praktikovanje vjere shodno tome kakao je došlo u Kur'anu i Sunnetu a što su nam pojasnili imami ovog Ummeta. Ve billahi tevfik.

Dr. Zijad Ljakic

Pitanja i Odgovori

Kakav je šerijatski stav o doktorima i medicinarima koji rade u nemuslimanskim zemljama, i pomažu nemuslimanskim…

Posao medicinara u nemuslimanskoj zemlji?


Pitanje:



Radim kao doktor u jednoj od evropskih zemalja kroz program specijalizacije na studijama. Priroda mog posla mi zahtjeva angažman u službi hitne pomoći što od mene iziskuje terapiju i brzo djelovanje kod pacijenata pogođenih moždanim udarom, a koji su uglavnom i većinom nemuslimani. Često me tišti ovo pitanje: Koja je korist od njegovanja ovih bolesnika koji su pretežno neprijatelji vjere i provode život u svakojakim grijesima? S druge strane, na ovaj posao me tjera časni ajet u Allahovoj knjizi: „a ko neko bude uzrok da se nečiji život sačuva, – kao da je svim ljudima život sačuvao“, pa uradim što je u mojoj moći da ponudim najbolje, ne obazirući se na vjeru i ubjeđenje bolesnika. Prethodno sam radio u službi hitne pomoći u jednoj islamskoj zemlji, i bio presretan kada bilo koji put spasim nekome život, ili doprinesem u korist toga, ili makar pomognem u trudu i zalaganju drugih. Međutim , sada u novom poslu ova zapitkivanja mi povećavaju sumnju i umaraju u samom razmišljanju o tome.

Kakav je šerijatski stav prema ovom pitanju? Da li me podržavate da budem iskren u terapiji i njegovanju bolesnika ovdje kao što sam to bio u svojoj zemlji?

Odgovor:

Šejh Muhammed ibn Salih El-Munedžid

Hvala Allahu, salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu porodicu i sve njegove ashabe.

Ovo pitanje je bilo postavljeno šejhu Abdurrahmanu El-Beraku, Allah ga sačuvao, pa je rekao:

„Obaveza ti je da im pomogneš, ustupiš prvu pomoć i da se odnosiš prema njima shodno odgovornosti tvog posla. Dočim ono što će oni raditi nakon toga – za to nisi odgovoran.“

A Allah najbolje zna.

Prijevod sa:

https://islamqa.info/ar/240433