Svijet

Mesut Özil opet naljutio Nijemce

Nove fotografije fudbalera Arsenala Mesuta Özila i predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana ponovo su izazvale dosta komentara. Njemački fudbaler turskog porijekla i njegova vjerenica Amine Gülse (26) sjedili su pored turskog lidera koji ih je pozvao na iftar u palači Dolmabahce u Istanbulu. Prema izvještajima lokalnih medija, 30-godišnji fudbaler je rekao da je pozvao Erdogana na svoju svadbu 7. juna. To je, uz istaknute turske zastave, nagnalo visokotiražni Bild da ocijeni susret kao “još jednu uvredu za Özilovu rodnu državu Njemačku”. Bild podsjeća da se sve dešava godinu dana nakon “afere” s dresom, kada je Özil objavio oproštaj od reprezentacije Njemačke, a potom se sastao s Erdoganom u Londonu i poklonio mu dres Arsenala.

Svijet

Palestina: Žene u prosjeku rađaju više od četvero djece, nepismenih 4 posto

RAMALLAH (AA) – Na području Gaze, Zapadne obale i Istočnog Jerusalema živi ukupno 4 miliona i 780 hiljada Palestinaca, javlja Anadolu Agency (AA). Agencija za statistiku Palestine je na konferenciji za medije u Ramallahu objavila najnovije podatke o demografskoj slici Palestinaca. Ula Awad, predsjednica Agencije za statistiku, izjavila je da je popis stanovnika iz 2017. godine pokazao da na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalemu živi 2 miliona i 881 hiljada Palestinaca. Dodala je da broj Palestinaca u Pojasu Gaze trenutno iznosi milion i 899 hiljada. Istakla je da od ukupne populacije u Gazi i Zapadnoj obali palestinske izbjeglice čine milion i 980 hiljada. Napomenula je i kako stopa nezaposlenosti na tim područjima iznosi 26,3 posto. Naglasila je da je popis stanovnika pokazao da na području Gaze, Zapadne obale i Istočnog Jerusalema živi 46.850 kršćana. Prosječan broj članova porodice na tim područjima je 5,1 dok je prosječna stopa fertiliteta 4,4, odnosno žene na tim područjima rađaju prosječno više od četvero djece. Awad je istakla da se među Palestincima nalazi 255.224 osoba sa invaliditetom, što je 5,8 posto ukupne populacije, dok je broj nepismenih smanjen ispod 4 posto.

Region

SVI ČLANOVI PORODICE BEKTAŠ SU ČUVARI ALLAHOVE KNJIGE

30.01.2016. godine pred komisijom IZ-e u Sarajevu proučila je posljednje Kur'anske sure Bektaš Merjema.

Hafiza Merjema Bektaš je kćerka hfz. dr. Fadila i hfz. Džemile, rođena 26.04. 2003. godine u Travniku. Odlična je učenica sedmog razreda Osnovne škole „Dolac“ u Docu na Lašvi. Pored nje, njen brat Ahmed i dvije sestre Fatima i Aiša su također hafizi.

Ovim velikim uspjehom hafize Merjeme, svi članovi porodice Bektaš su postali čuvari Allahove knjige, hafizi, što je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini, a i šire.

Porodičnu tradiciju učenja Kur'ana napamet započeo je otac Fadil, kada je iz mjesta Prnjavor kod Viteza 1985. godine otišao u Sarajevo da pohađa Gazi Husrev-begovu medresu.

BIR.ba

Region

VRATIO IZ NEMAČKE I OTIŠAO NA SELO: ZARAĐIVAO JE 2.800 EVRA MESEČNO, ALI JE ODLUČIO DA DOĐE KUĆI I POSTANE ČOBANIN

Život i posao u Nemačkoj su kod Marka ubrzali odluku da on bude svoj na svome, da živi od onoga od čega su živeli i njegovi stari, deda i baba.

Dok kolone mladih Hrvata sa svih strana prodaju sve što imaju i kupuju kartu u jednom pravcu – za Nemačku, Marko Relota se zaputio u suprotnom smeru – iz Nemačke u Hrvatsku, na selo. U Umljanoviće, opština Ružić, zaseok Relote. Odlučio je da se bavi stočarstvom.

– A sigurno je… Bila je i televizija, niko ne veruje. Ja sam još 2013. počeo da radim u Nemačkoj. Naime, završio sam srednju školu “Braća “Radić” u Kaštel Štafiliću, za šumarskog tehničara, tamo sam bio jedno godinu, godinu i po dana posle srednje škole, ukazala se prilika da odem u inostranstvo, pa sam zato i otišao. Radio sam za nemačku autoindustriju, u jednom gradiću kod Ulma. To vam je eksterijer auta, spoljni delovi, krovni nosači, aluminijske lajsne oko prozora, sve što treba polirati, da dobije sjaj.

– I već nakon te prve dve godine u Nemačkoj – kada sam došao na tromesečnu pauzu kući, pre drugog dvogodišnjeg ugovora – većao sam za stolom sa familijom – šta bi mogao ovde kod kuće da radim, čime bi se mogli da se bavimo, jer meni se u Nemačkoj nije ostajalo. I onda smo odlučili – radićemo nešto oko stoke. I kad nekom kažeš kupio sam krave svako računa – eno ga, čobanin.

Nije mogao ništa drugo, pa je morao to. Ali, nisam. Imao sam ja mogućnost i da živim u Splitu, dole imamo kuću, mogu sutra ako hoću da odem u Split da živim i radim za nekakvu platicu, ali nisam sebe video u tome. Hteo sam da pokrenem nešto svoje, na svome, da buden sam sebi gazda! – kaže tiho i odlučno Marko (25).

Kada je već odlučio da se vrati u Hrvatsku ljudi pomisle da mu Nemačkoj baš i nije bilo tako dobro.

– Ma kakvi gadno. Odlično sam se snašao tamo. Dva-tri meseca napolju je probni rok, ako zadovoljite ostajete, ako ne – idete dalje. Plata je bila isto dobra, u početku 2013. i 2014. je bila i do 2.800 evra, posle je malo opala. Sad u zadnje dve godine je bila oko dve hiljade evra, ali nam je pored toga bio plaćen i stan. Jedino smo hranu sami rešavali. Smene su bile po 12 sati, dođeš sa posla, kuvaj ručak, peri robu, spremaj, čisti. Jednostavno, morao si. Ujutro se počinjalo u šest sati, pale se mašine, strojevi, i popodne do šest uveče. Kad bi bila ova druga smena, noćna, radilo bi se od šest uveče do šest ujutro. Imaš dve pauze po pola sata i to je to – kaže Marko.

Njegov je posao bio da slaže aluminijske lajsne u šablone, bolje reći okači ih, stavi u mašinu za poliranje. I onda to stroj vrti 12 do 15 minuta dok ih ne ispolira do visokog sjaja

Normiran si. Meni je norma bila 324 komada lajsni za prozore. Dakle, 11 sati po 324. Ako trebaš da izbaciš 3,5 hiljada komada po smeni, a ti si izbacio 2,5 hiljada postavlja se pitanje gde je bio problem. Ako si ima kvar mašine, uredno prijaviš, napiše ti se – mašina je stajala toliko i toliko, i to prilažeš sa papirom od norme. A ako ne, onda ti se odbija od dnevnice. Sve se mora znati! Sve u svemu, bilo je to za mene jedno ogromno iskustvo – kaže Marko sa kojim je zajedno u tom “poliraju” pored Ulma radilo oko 200 Hrvata. Od ukupno 500 zaposlenih.

Toliko o tome za one koji misle da tamo je tamo mnogo bolje. I one druge koji se uveče kad vide poluprazne dalmatinske gradove zimi pitaju – a gde je nestao sav taj svet.

I tako je to sve zajedno kod Marka ubrzalo odluku da on bude svoj na svome, da živi od onoga od čega su živeli i njegovi stari, deda i baba. Rodio u Splitu, u Ružiću je išao u osnovnu školu, uvek su imali 15-20 ovaca i nekoliko krava za svoje potrebe, mleko i sir, tele.

– Ne tražim ja da sad steknem neko bogatstvo od svega toga, neki veliki novac. Hteo bih da budem svoj gazda u svojoj kući i da mi ostane pristojna plata da znam zašto se mučim. I to je to – rekao je on.

– Ne tražim ja da sad steknem neko bogatstvo od svega toga, neki veliki novac. Hteo bih da budem svoj gazda u svojoj kući i da mi ostane pristojna plata da znam zašto se mučim. I to je to – rekao je on.

– Neman još toliku količinu stoke. Sad iman 25 krava, to su naše domaće govedo bušu, naše autohtono govedo, iz dalmatinskog kraja. I još u fazi formiranja matičnog stada. Kad dođem do nekih 50-60 grla onda bi se mogao specijalizovati za neku proizvodnju. Hoće li to biti mleko, meso, sirevi, to ćemo još videti, kakvo bude tržište. Svu žensku telad ostavljam za širenje farme, i muške smo menjali za ženske.

Još nisam osetio neku opipljiviju zaradu u ovih 12 meseci koliko se bavim ovim. Prošlu godinu su isplaćivali i podsticaje za svako grlo, po 308 i 322 evra. To što smo dobili opet smo uložili u posao, u hranu za životinje, u mehanizaciju, u objekte – govori Marko.

Buša nije štalski tip goveda, ali važi za jednu od najmanjih krava na svetu. Ona voli da izađe napolje na pašu, ali ih svejedno treba dohranjivati, posebno kad je sušna godina, kao što je bila prošla, kositi im travu. Relote spreme oko 80 bala sena za zimnicu, svaka je bala teška 200 do 250 kilograma, pa računajte. Sreća da imaju svojih parcela za košidbu, a nešto im je na upotrebu dala i rodbina koja ih ne koristi. Pomognu i otac i majka i dve sestre kad mogu.

– Otac i starija sestra rade, mlađa je još u školi u Splitu, tako da najviše posla pada na mene i majku. Ali, svi smo u ovom, kao familija. Stojimo jedni iza drugih – kaže on. Marko je, ipak, glavni u svemu tome.

– Situacija u našoj državi je takva kakva je, danas je ovako, sutra onako. Kad radiš računicu, najbolje je da na njih ne računaš. A onda, ko zna, danas-sutra možda i turizam, sve više su aktuelna ova seoska domaćinstva, sa domaćom hranom. Ko zna… Evo, zvao me naš čovek iz Austrije, bavi se uvozom naših delikatesa i pita da bi može da svrati kada na leto dođe ovde na Jadran. Zanima ga to šta radim, pa ko zna možda upostavimo i kakvu saradnju, zanima ga i pršuta, pa kaže čak da bi mogli da probamo i da sušimo meso od buše. To još nismo probali, ali zašto da ne? – iskren je Marko.

biscani.net

Svijet

Humana gesta u tramvaju u Turskoj: Mladić bosonogom dječaku iz Sirije poklonio vlastite cipele

Emre Enes Kose, učenik 12-tog razreda, na društvenoj mreži je podijelio fotografije na kojima se vidi kako je nepoznati mladić dječaku iz Sirije, koji je bio bez obuće, poklonio vlastite cipele.

SAMSUN (AA) – Putnik koji se vozio tramvajem u turskom gradu Samsunu mobitelom je fotografisao veoma humanu gestu jednog mladića prema dječaku iz Sirije, javlja Anadolu Agency (AA). Naime, Emre Enes Kose, učenik 12-tog razreda, na društvenoj mreži je podijelio fotografije na kojima se vidi kako je nepoznati mladić dječaku iz Sirije, koji je bio bez obuće, poklonio vlastite cipele. Kose je kasnije za AA kazao da je putovao tramvajem i da je u jednom momentu vidio da su u tramvaj ušla dva dječaka iz Sirije, za koje misli da su imali 11-12 godina. Jedan od njih je imao pocijepane cipele, dok je drugi bio bez obuće.

Istakao je kako je bio veoma oduševljen scenom koju je zabilježio. slika2.jpg “To je stvarno nešto predivno. Drago mi je da sam ovjekovječio taj momenat. Čak nisam ni očekivao da će se nešto ovako dogoditi. Bio sam oduševljen, kao i svi drugi putnici u tramvaju”, kazao je Kose. Fotografije koje je objavio na društvenim mrežama u vrlo kratkom roku su privukle veliku pažnju javnosti.
Grad Samsun je također izrazio zahvalnost mladiću zbog humane geste, a obećao je da će pomenutim dječacima iz Sirije pružiti potrebnu pomoć.

Portal Svjetlo Dunjaluka