Region

Rudari mrkog uglja „Zenica – pogon Raspotočje“ iftarili sa predstavnicima HU „Medaljon“ iz Beča u Austriji

Druga smjena rudara mrkog uglja Zenica – pogon Raspotočje, njih preko sedamdeset, sinoć je uz desetak volontera i predstavnike austrijske humanitarne organizacije „Medaljon“ iftarilo u krugu rudnika, dok je jedan veći dio komorata svoje iftare dobilo ipak u jami na radnom mjestu.

Bezbroj je humanitarnih akcija koje je ovo udruženje uradilo. Od jednokratnih prehrambeno-higijenskih paketa, renoviranja kuća, vjerskih objekata, stipendija, novčanih pomoći, nabavke lijekova, prikupljanja sredstava za liječenje teško oboljelih, podjele kurbanskog mesa, iftara i niza drugih akcija ovakvog karaktera.
https://www.youtube.com/embed/FJGSr1CYaG8
Ishak ef. Ahmetović, voditelj je ove humanitarne organizacije iz Beča, a koji već duži niz godina pomaže našim ljudima u domovini.

Ekipa mladih volontera udruženja „Albatros“ iz Zenice bila je od velike koristi u samoj realizaciji postavljanja iftara komoratima i posluživanbja te kompletne realizacije usluživanja.
Na samom kraju Ishak ef. Ahmetović cijeloj smjeni rudara, njih preko sedamdeset je podijelio poklon u cekeru sa logom humanitarne organizacije „Medaljon“ iz Austrije kao i 50 KM kao vid pažnje prema ovim ljudima u mjesecu Ramazanu.
Presretni rudari, prije svega zbog posjete, ali i zbog ukazane časti i poklona, vratili su se na svoja radna mjesta. Vratili su se u jamu.
Sretno komorati!

Priredi Bilal Isaković
IMLTV.PRESS

Region

April 1992. godine: Dan kada je počeo genocid nad nesrpskim stanovništvom Prijedora

Objavljivanjem proglasa na lokalnom radiju, SDS je na današnji dan prije tačno 29 godina obznanio kako je preuzeo vlast u Prijedoru. Objavi proglasa prethodila je koordinirana i, kasnije će to postati sasvim jasno, dobro pripremljena akcija pripadnika policije srpske nacionalnosti, uz svesrdnu podršku JNA, u okviru koje su zauzeli položaje na svim istaknutijim lokacijama u Prijedoru, kao i u svim javnim institucijama, poput Općine, Doma zdravlja, banaka, Radio stanice i drugih. Na današnji dan, 30. aprila 1992. godine,  počeo je genocid nad nesrpskim prijedorskim stanovništvom.Vojni položaji su se vidjeli po cijelom gradu, snajperisti su bili na krovovima skoro svih zgrada u gradu, a srpska zastava sa četiri “S” vijorila se na zgradi Općine. Naziv Općine Prijedor je promijenjen u “Srpska općina Prijedor”.

– Preuzimamo vlast u Općini Prijedor, a time i punu odgovornost za miran, bezbjedan život svih građana i naroda u našoj općini, za zaštitu njihove imovine, za uspostavljanje pravne države, za organizovanje privrede i normalnog života grada i sela na području općine. Poručujemo svim građanima Prijedora da na ovim našim pitomim kozarskim prostorima ne smije nikada više biti rata i pokolja, ruševina i paljevina, zgarišta i jauka, čemu teži slugansko i fanatično krnje rukovodstvo Bosne i Hercegovine – navedeno je u proglasu.

Međutim, to je bilo daleko od istine. Više od 3.200 ubijenih Bošnjaka, od čega 102 djece, brojni logori, poput Omarske i Keraterma, te više od 60.000 prognanih svjedoče o licemjernosti proglasa i stvarnim namjerama SDS-a prilikom nasilnog preuzimanja vlasti u Prijedoru. Sa radnih mjesta u Prijedoru uposlenici nesrpske nacionalnosti su dobijali otkaze, genocid na prijedorskim Bošnjacima je ovim proglasom na lokalnom radiju i preuzimanjem potpune vlasti nad gradom već počeo.

Izigran dogovor

U Prijedoru je krajem aprila osnovan niz paralelnih policijskih stanica i punktova s ciljem uspostavljanja potpune kontrole. U predmetu protiv Milomira Stakića Pretresno vjeće Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije (MKTJ) je presudilo da je preuzimanje Prijedora predstavljalo nezakonit državni udar koji je mjesecima bio planiran i koordiniran, a čiji je krajnji cilj bio stvaranje srpske općine koja bi na kraju bila dio zamišljene čisto srpske države.

Preuzimanju srpske kontrole nad Prijedorom prethodio je sastanak predstavnika SDA, SDS-a i HDZ-a u noći 29. aprila u 22 sata. Na sastanku je postignut dogovor da u prijedorskoj policiji treba biti ravnomjerna nacionalna zastupljenost, međutim četiri sata kasnije, tačnije u 2.30 sati 30. aprila SDS je uz aktivnu pomoć JNA nasilno preuzeo svu vlast u gradu, a dogovor je izigran.

U izvještaju Komisije UN za utvrđivanje genocida u Prijedoru se navodi da su odmah nakon preuzimanja vlasti Srbi prekinuli sve komunikacije, i općina Prijedor je ostala potpuno odsječena od spoljnog svijeta. Bilo je sve teže putovati, a telefonske linije često su bile prekinute. U gradu je uveden policijski sat. Za posjete obližnjim selima bila je potrebna propusnica. Ukinute su sve autobuske veze. Većina stanovništva ostala je bez posla, bilo da je riječ o policajcima, radnicima, činovnicima ili stručnjacima i direktorima bez razlike.

Ključna mjesta u policiji, u općinskoj upravi, preuzeli su Srbi. I prije 30. aprila 1992. godine Srbi su obilazili stanovnike drugih nacionalnosti za koje se smatralo da posjeduju oružje i od njih zahtijevali da ga vrate. Bilo je i samovoljnih privođenja. Ovaj proces je intenziviran nakon preuzimanja vlasti. Tada je organizovana hajka i kampanja da bivši policajci i pripadnici TO predaju oružje. Svima osim Srbima često su pretresane kuće, a ukućani maltretirani.

Lokalni mediji, poput Radio Prijedora i lista “Kozarski vjesnik” pridružili su se propagandi uperenoj protiv stanovništva drugih nacionalnosti. Vodili su medijsku hajku protiv bivših čelnika općine muslimanske i hrvatske nacionalnosti, često zloupotrebljavajući i falsificirajući detalje iz njihovog privatnog života. Uz to, ovi mediji su širili vijesti da se u okolini Prijedora nalaze dobro naoružane muslimanske postrojbe koje spremaju genocid nad srpskim narodom.

Proglas na radiju

Rano ujutru, 30. aprila 1992., kroz glavnu prijedorsku ulicu prolazilo je vozilo i iz njega preko megafona čulo se upozorenje građanima da budu mirni i da ne stvaraju paniku. Preko megafona su se pozivali građani da u šest sati ujutro uključe lokalni Radio Prijedor gdje mogu čuti zvanično saopćenje. Spikerica Jadranka Vejo-Rečević čita zvanično saopštenje:

– Građani i građanke prijedorske općine, ostanite mirni u svojim domovima. Noćas je SDS preuzela vlast u našoj općini i ona garantuje ostalim narodima koji žive na ovim prostorima punu ravnopravnost i suživot. Nije se moglo više čekati, brojni problemi koji su vodili ovu općinu i sve narode koji ovdje žive u propast, natjerali su SDS da preuzme stvar u svoje ruke i u ovome historijskom trenutku ovu općinu priključe Srpskoj Republici koja se ovih dana stvara. Na ovim prostorima oduvijek je živio srpski narod i mi na to imamo neotuđivo pravo – čulo se na Radiju Prijedor. Nakon toga puštana je himna “Bože pravde”.

Nakon ovoga uslijedili su dobro poznati događaji, odvođenja u logore, ubijanja, silovanja, masovno istrebljenje nesrpskog stanovništva. Garantovanu bezbjednost životima je, ponovimo, platilo skoro 3.200 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti među njima 102 djece, progonom skoro 60 000 Bošnjaka i Hrvata, kompletna imovina Bošnjaka i Hrvata opljačkana, porušena i popaljena, vjerski objekti porušeni a također i privreda Prijedora opljačkana i uništena upravo od strane onih koji su “garantovali bezbjednost i zaštitu svim građanima Prijedora, prosperitet i razvoj privrede i normalizaciju odnosa”.

Punu 21 godinu, najveća masovna grobnica na Balkanu, jama Tomašica krila je mračnu tajnu o likvidacijama bošnjačkih i hrvatskih žrtava u Bosanskoj krajini.

Iz Tomašice je ekshumirano više od 420 posmrtnih ostataka.

Saff.ba

Region

Himzo Žiga i u 92. godini života posti ramazan

Devedestdvogodišnji Himzo Žiga, rođen u jednom mjestu između Čajniča i Goražda, kao jetim, dijete koje je ostalo bez roditelja, ’40-ih godina je stigao u Sarajevo gdje je proveo skoro cijeli život.

Iako je imao teško djetinjstvo i život, i danas je dobrog zdravlja pa još uvijek može da posti tokom ramazana, svetog mjeseca muslimana.

Ekipu Anadolu Agency (AA) dočekao je sa osmijehom na licu. Sam je u stanu u sarajevskom naselju Grbavica. Ženio se dva puta. Supruge su preminule, a djece nisu imali.

“Rođen sam 1929. godine. U Sarajevo sam došao 1943. godine kao jetim, bez oba roditelja. Imao sam još brata i sestru”, počeo je svoju priču za AA dedo koji, kako je kazao, mnogo voli da se šali.

Bili su smješteni u prostorijama jedne dobrotvorne organizacije. Prisjeća se Drugog svjetskog rata i rata u BiH ’90-ih godina.

Kako je kazao, ne samo da ih pamti, nego je bio i njihov učesnik.

“U partizanima sam bio od ’44. do kraja rata, a u ovoj vojsci sam bio 20 mjeseci”, ispričao je Himzo koji je radio kao mehaničar za artiljerijsko i streljačko naoružanje.

Iako ima 92. godine, dedo Himzo i ovaj ramazan posti, odricanje od jela i pića tokom mjeseca ramazana. Uči i Kur’an, sveta knjiga muslimana, koja mu pomaže u danima samoće, a kojih je puno više sada, u vrijeme pandemije.

“Kur’an me drži. Mogu samo da se zahvalim Bogu što mi je podario zdravlje pa da mogu da postim. Lijekove uzimam samo preventivno. Napravio sam tako da jedan dio lijekova uzimam na sehuru, a drugi tokom iftara”, kazao je Himzo koji je 1988. godine otišao u penziju.

Himzo je i dok su supruge bile žive, znao napraviti neko jelo što mu dobro dođe sada kada je sam i primoran da sam sebi sprema obroke. Kako je kazao, polako zna pripremiti i sehur i iftar.

“Žena mi je preselila prije 14 godina. Ovaj stan sam uvakufio u Gazi Husrev-begov vakuf, poklonio medresi i kad ja napustim ovaj stan, on je njihov. Ovdje imam i jednog prijatelja, on mi svakog mjeseca plati račune”, ispričao je Himzo.

Koronavirus je mnoge “zatvorio” u kuću, pa tako i Himzu.

“Ja sam četiri mjeseca u dobrovoljnoj izolaciji. Samo s vremena na vrijeme stavim masku na lice i odem da uzmem neke potrepštine. Odmah se vratim u stan. Bilo je i perioda da po mjesec dana ne pređem prag. Sve ovo što sam izdržao je iskušenje od Allaha”, pojasnio nam je dedo Himzo koji je, kako je kazao, postao previše emotivan u posljednje vrijeme.

Kroz osmijeh kaže da “parcijalno” održava i čisti stan. Onoliko koliko može.

“Plan mi je da ako Bog da ispostim ramazan, dočekam Ramazanski i Kurban bajram i uzmem kurban”, kazao je Himzo.

Na kraju se zahvalio za posjetu, pokazujući improvizovanu spravu, poput kolica, koju koristi za oslanjanje i kupovinu namirnica.

Akos.ba

Region

EVO KAKO BI TREBAO IZGLEDATI “COVID PASOŠ” U BOSNI I HERCEGOVINI

Zbog pandemije svijet danas razmišlja o uvođenju Covid pasoša, na čemu se radi i u BiH. Njime bi se trebalo olakšati putovanje građanima, a u nastavku teksta donosimo neke od detalja kako bi oni trebali izgledati.

Arif Nanić, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), koja će biti i tehnološka podrška tokom izrade Covid pasoša, govorio je za Klix.ba o ovoj temi.

Kako je naglasio, naša država neće odstupati od Evropske unije te će, ukoliko budu odobreni, Covid pasoši u BiH biti po uzoru na one iz država članica.

“Na vrijeme smo pokrenuli pitanje o uvođenju Covid pasoša u BiH te nadležni organi prate dešavanja u zemljama EU i okruženja. Sigurno ćemo i mi na vrijeme riješiti to pitanje u cilju eventualnog prelaska granica ako to bude uslov i ako takav dokument EU zvanično usvoji. Koliko je poznato, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je protiv uvođenja Covid pasoša te je sada ključno da li će on biti odobren”, naglasio je Nanić.

Dalje je naveo da još nisu poznati svi precizni detalji o izgledu pasoša, njegovom izdavanju, kao i o tome da li će troškove zbog toga snositi građani ili će se pronaći neki drugi mehanizmi.

“Dakle, Vijeće ministara BiH treba utvrditi takve pojedinosti koje se odnose na prava i obaveze građana, a kada je riječ o IDDEEA-i, bit ćemo tehnološka podrška tokom njegove izrade i spremni smo odgovoriti tom zahtjevu. Većina građana smatra da će ti Covid pasoši podsjećati na one klasične, međutim, on neće biti u toj formi. Riječ je o dokumentu, tačnije, certifikatu s podacima”, dodao je.

Sagovornik je pojasnio da će se uz lične podatke na Covid pasošu nalaziti i tri važne stavke od kojih jednu građanin treba ispunjavati da bi mogao preći granicu.

“Riječ je o stavkama koje se odnose na to da li je osoba vakcinisana, zatim, da li ima negativan test na koronavirus kao i to da li ga je prebolovala. Dakle, ne treba ispunjavati sve tri stavke, već je dovoljno da zadovoljava barem jednu, a od ponuđenih je ipak najtrajnija ova koja se odnosi na vakcinaciju”, naveo je naš sagovornik.

Naglasio je da nadležni već rade na ideji Covid pasoša u BiH kako se ne bi kasnilo za zemljama EU te dodao da neće postojati različite forme navedenih certifikata.

“Certifikati će biti unificirani s onim iz EU i vjerujem da će i BiH svoj dokument prilagoditi tome, a kada je riječ o njegovom dobijanju, važno je naglasiti da ga građani neće morati imati ukoliko nemaju namjeru ili obavezu putovati van granica države”, naveo je Nanić.

WHO i neki od zvaničnika smatraju da bi uvođenje Covid pasoša zapravo dovelo do nejednakosti među građanima, pogotovo onim iz siromašnijih zemalja, koji nemaju nikako ili imaju veoma težak pristup vakcinama, testovima i sl.

S druge strane, postoje i oni koji vjeruju da bi se uvođenjem Covid pasoša olakšalo kretanje građana tokom pandemije te samim tim osigurala veća zaštita od potencijalne zaraze.

“Svako nametanje novog dokumenta je ograničavanje slobode kretanja, ali smatram da, ukoliko Covid pasoš EU uvede kao uslov za prelazak granice, mi to moramo poštovati i prilagođavati se takvim standardima”, poručio je Nanić.

Podsjećamo da je Evropska komisija 17. marta ove godine predložila stvaranje digitalnih zelenih certifikata, a koji bi također trebali sadržati sve navedene podatke.

Tom prilikom su naveli da će biti dostupni svim stanovnicima EU, priznati u svim zemljama EU, besplatni i izdavani u digitalnom ili papirnom formatu.

Također, pojedine zemlje u svijetu, poput Izraela, već su uvele tzv. “vakcina pasoše”.

Iz Evropske komisije su naveli da će sistem digitalnih zelenih certifikata biti “privremena mjera”, koja će biti suspendovana čim WHO proglasi kraj pandemije piše Klix.

Region

Gradonačelnica Karić zdravstvene radnike u Zetri iznenadila iftarom

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (rođ. Londrc) u ponedjeljak navečer je napravila gestu vrijednu pažnje.null

Kako portal Radiosarajevo.ba saznaje, Karić je 15. večeri ramazana sve zdravstvene radnike koji rade na vakcinaciji građana u Zetri – iznenadila iftarom.

Riječ je o skromnoj, nadasve ljudskoj gesti kojom je sarajevska gradonačelnica htjela iskazati svoje ogromno poštovanje prema ljudima koji čine sve da bi se što uspješnije, i uz bolju organizaciju, provela masovna imunizacija građana, posebno onih najugroženijih, a svim mi, nadamo se, uskoro vratili normalnom životu.

Neki od zdravstvenih radnika su nam kazali da su utisci sa iftara iz Zetre bili divni.

Podsjetimo, gradonačelnica Karić je 23. aprila posjetila Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Opću bolnicu Abdulah Nakaš, JU Dom Zdravlja i Hitnu pomoć KS.

“U borbi za zdravlje naših građana svi moramo biti ujedinjeni!
Znam da Grad nije nadležan za zdravstvo, ali smatram da ovu borbu moramo svi zajedno voditi”, poručila je tada.

Podsjetila je na dato obećanje da će pronaći način kako da pomogne zdravstvenim ustanovama, u interesu svih naših građana.

“Posjetila sam i dvoranu Zetra gdje se odvija vakcinacija građana Sarajeva. Razgovarala sam sa našim sugrađanima i mogu potvrditi da je organizacija na evropskom nivou. Drage moje Sarajlije, borimo se zajedno”, napisala je Karić ranije na svojoj Facebook stranici.

Radiosarajevo.ba