Zdravlje i Ishrana

8 nezdravih namirnica koje konzumiramo gotovo svakodnevno

Nezdrave dijete u današnje vrijeme ubiju više ljudi nego cigarete, kako piše Bright Side. Naučnici su otkrili da nedostatak važnih hranjivih tvari može znatno oštetiti naše zdravlje. Isto tako, neki proizvodi koje ubacujemo u svoju prehranu zbog njihovih, tzv. koristi, također mogu biti destruktivni za naše tijelo.

Pogledajte koje sve nezdrave stvari svakodnevno unosimo u svoju prehranu.

1. Svježi voćni sokovi

Voće se smatra zdravim za našu prehranu, a svježi sokovi su jednostavan način kako unijeti dnevnu dozu voća. Ipak, u tekućem obliku, voće izgubi većinu svojih korisnih elemenata, poput vlakana koja igraju ključnu ulogu u sprječavanju dijabetesa, bolesti srca i pretilosti.

Štoviše, nekontrolirano konzumiranje sokova zapravo može dovesti do pojave ovih zdravstvenih problema zbog količine šećera koju sadrže. Ustvari, neki od njih imaju isto šećera koliko i limenka Coca-Cole!

Preporučljivije je pojesti cijelo voće nego piti voćne sokove. Jedan komad voća je dovoljan da vas zasiti i ispuni vašu potrebu za nečim slatkim, dok je za jednu čašu soka obično potrebno iskoristiti više voćki odjednom.


2. Slatkiši od granole

Iako su bogate hranjivim sastojcima, neke grickalice od granole sadrže i velike količine šećera. Prema bazi podataka o hranjivim namirnicama, najpopularniji ovakvi slatkiši sadrže od 15 do 30 g šećera po porciji. S druge strane, ako se na pravi način izaberu, ove grickalice su savršen način kako utažiti glad i izbjeći prejedanje jer su porcije napravljene da budu dovoljne i sadrže dosta zdravih namirnica. Idealna grickalica treba sadržavati 3 g vlakana, 5 g proteina i manje od 10 g šećera.

3. Uzgojena riba

Divlja riba je bogata omega-3 masnim kiselinama, koje smanjuju rizik od bolesti srca ili moždanog udara. Ipak, to dosta ovisi o tome čime se riba hrani. Nažalost, ona riba koju kupujemo u supermarketima obično ne dolazi iz oceana, već iz uzgajivačnica. Dakle, tu ne samo da im nedostaje zdrava prehrana, nego sadrže i kemijske dodatke koje uzgajivači dodaju kako bi riba brže rasla.


Pokušajte naći izvor svježe ribe u vašem gradu i kupujete na provjerenome mjestu.

4. Hrana bez masti

U prošlom stoljeću hrana bez masti je bila pravo otkriće. Tako je bilo sve dok nutricionisti nisu shvatili da su proizvođači počeli mijenjati zdrave masti prerađenim šećerom kako bi održali prirodni okus namirnica. Dakle, umjesto da imate ono što nazivaju zdravim obrokom, vi doslovno jedete skrivenu šećernu bombu. Sada stručnjaci preporučuju odlučiti se za mliječne proizvode koji su bogati vitaminima i zdravim mastima, poput seoskog sira ili grčkog jogurta, koji ne uključuju nikakve šećerne dodatke.

5. Žitarice

Žitarice su oduvijek smatrane jednostavnim rješenjem za zdrav i hranjiv doručak. Ipak, nemaju sve vrste žitarica isti dobar učinak. Većina njih je napravljena od rafiniranih zrna. Tijekom tog procesa, žitarice gube značajnu količinu vlakana i drugih sastojaka koji vam pomažu ostati siti. Da ne spominjemo još i ogromnu količinu šećera koja im se dodaje kako bi imale bolji okus i bile privlačnije djeci.


Povećan unos šećera može uzrokovati dijabetes, bolesti srca i pretilost. Umjesto žitarica, konzumirajte zobene kaše ili integralne žitarice, koje sadrže dovoljno vlakana da vas zasite i daju vam energiju.

6. Bijeli hljeb

Bijeli hljeb je još jedan proizvod napravljen od rafiniranih zrna kojem nedostaju zdravi hranjivi sastojci i vlakna. Dok vlakna doprinose održavanju zdrave težine, dobrog krvnog tlaka i manjem riziku od dijabetesa i srčanožilnih bolesti – činjenica da ih bijeli hljeb nema razlog je zašto se suočavate sa svim tim problemima.

Hljeb od cijelih žitarica mogao bi biti dobra zamjena. Štoviše, studije su pokazale da dnevna konzumacija ovog hljeba smanjuje rizik od razvoja navedenih bolesti.

7. Soja

Soja može biti štetna za vaše zdravlje, kao što je i za ekologiju. Naime, većina soje je genetski modificirana, što znači da je teško da ćete dobiti bilo koji od obećanih hranjivih sastojaka iz njih.

Drugi problem sa sojom je visoka koncentracija izoflavona, ili biljnih estrogena, koji povećavaju njihovu razinu u vašem tijelu i narušavaju vaš menstrualni ciklus. Iz istih razloga, uzimanje soje je obično povezano s povećanom aktivnošću hormona štitnjače, što može dovesti do neočekivanog gubitka težine, znojenja i otečenosti vašeg vrata.

Foto: Marta Filipczyk / Unsplash

IZVOR: INDEX.HR

akos.ba

Zdravlje i Ishrana

Pravo ljetno voće: Zašto je trebamo jesti dinju u toplijim danima

Dinju znamo kao “voće” koje rashladimo i rado jedemo tokom vrelih ljetnih dana.

A ustvari, dinja je povrće i pripada porodici krastavaca. Niskokalorična je (100 grama sadrži 30 kalorija) i zbog visokog sadržaja vode (90 odsto), dinja je pravo ljetnje osveženje.

Zašto trebamo jesti dinju?
Konzumiranje voća i povrća je povezano sa smanjenjem zdravstvenih rizika izazvanih lošim životnim navikama. Istraživanja ukazuju da redovna konzumacija namirnica kao što je dinja, smanjuje rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

U nastavku ćete se upoznati s još nekim blagodetima dinje:

Starosna degeneracija makule – antioksidant zeaksantin ima zaštitnu ulogu na oko.

Astma – visok nivo beta karotena i vitamina C smanjuje rizik od razvijanja astme.

Krvni pritisak – biljna vlakna, kalij, vitamin C i holin koji se nalaze u dinji pospješuju zdravlje srca.

Karcinom – ishrana bogata beta karotenom potencijalno štiti od razvijanja karcinoma prostate i debelog crijeva.

Varenje – visok sadržaj vode i biljnih vlakana pomaže u prevenciji konstipacije te pospješuje normalan rad digestivnog sistema.

Hidriranje – zbog visokog sadržaja vode, dinja je savršena užina za sprečavanje dehidratacije tokom vrelih ljetnih meseci.

Koža i nokti – visok sadržaj vitamina A utječe na stvaranje sebuma i tjelesnih ćelija (koža i kosa). Visok sadržaj vitamina C pospješuje stvaranje i održavanje kolagena koji osigurava strukturu kože i kose.

Ko treba biti pažljiv s dinjom?
Osobe kojima su prepisani beta blokatori trebaju umjereno konzumirati dinju zbog visokog sadržaja kalija. Beta blokatori mogu povećati porast nivoa kalija u krvi, piše Najboljamamanasvetu.com. Za osobe kojima bubrezi ne funkcioniraju normalno, pretjerano konzumiranje kalija može biti štetno.

Kako birati dinju?
Birajte dinju koja je čvrsta, teška i simetrična, a bez mekih tačkica ili oštećenja. Prije sječenja dinje, potrebno je dobro oprati koru (vanjski dio) da bi se smanjio rizik prenošenja salmonele na meso (unutrašnji dio).

Kako uživati u dinji?
* Jedan od najboljih i najlakših načina je isjeći dinju na manje kriške te je prije jela rashladiti.

* Napravite tropsku voćnu salatu sa svježim ananasom, mangom i dinjom, a sve na kraju pospite kokosovim brašnom.

* Kockice ili loptice dinje dodajte u čašu vode ili limunade.

* Dodajte kockice rashlađene dinje u grčki jogurt te poslužite umjesto sladoleda.

* Napravite voćne ražnjiće od dinje, jagode i još nekog voća prelivene rastopljenom crnom čokoladom ili umakom od jogurta.

Zdravlje i Ishrana

Čokoladne profiterole s bademima

Priprema

40 min

Kuhanje 15 min

Serviranja 8 porcija

Sastojci:

80g mljevenih badema

1 šolja vode

125g maslaca, na kockice

1 kašika šećera

prstohvat soli

1 šolja brašna

4 jajeta

250ml vrhnja za kuhanje

2 kašike šećera

1 kašika gustina

2 jajeta

90g crne čokolade sjeckane

1 kašika ekstrakta vanilije

3/4 šolje sitno sjeckanih ili narezanih badema

60g crne čokolade sjeckane (za preliv)

80ml vrhnja za kuhanje (za preliv)

Priprema:

Zagrijte pećnicu na 200°C. Pozicionirajte rešetke na donjoj i gornjoj granici pećnice. Obložite dvije veće tepsije masnim papirom za pečenje.

U srednjem loncu prepržite bademe na srednjoj vatri, miješajući bez prestanka 2 minute. Ubacite bademe u zdjelu. U istom loncu stavite da se griju voda, Dukat maslac, šećer i so, dok se šećer ne istopi. Maknite s vatre, dodajte brašno i bademe. Drvenom kuhačom, snažno u zdjeli miješajte tijesto, sve dok se ne počne odvajati sa strane.


Zatim sve vratite na laganu vatru i miješajte 1 min. Maknite s vatre i miješajte povremeno dok se ne hladi, 5 do 10 minuta. Dodajte jedno jaje i miješajte snažno dok se masa ne sjedini. Ponovite postupak dodajući jaja, jedno po jedno, sve dok tijesto ne bude glatko i malo sjajno.

Kašikom vadite tijesto kojim ćete oblikovati profiterole. Ravnomjerno rasporedite tijesto profiterola po masnom papiru u tepsiji, ostavljajući do 5 cm prostora između profiterola. Vlažnim prstima zagladite površinu tijesta svake profiterole.

Pecite na gornjoj i donjoj trećini pećnice, ukupno 20minuta, rotirajući pleh na gornjem i donjem dijelu rešetke, dok profiterole ne poprime zlatno žutu boju. Isključite pećnicu. Nožićem odvojite svaku profiterolu od papira, izbacite papir i napravite prorez sa strane na svakoj profiteroli, koristeći vhr noža. Ostavite sa strane 15 minuta.


Punjenje:

U manjem loncu, podgrijte vrhnje na srednjoj vatri dok ne počne da se pari. U zdjeli umutite šećer i gustin, dodajte jaja i mutite do sjedinjenja. Miješajući dodajte i vruće vrhnje u jednom tankom mlazu. Vratite lonac na vatru i kuhajte miješajući 5 do 8 minuta, dok se masa ne zgusne. Umiješajte ekstrakt vanilije i čokoladu dok se sve ne rastopi. Prelijte gotovu kremu u hladnu zdjelu ili posudu, prekrijte posudu plastičnom folijom i ostavite u frižider (1 do 2 sata, ili do 2 dana).

Čokoladni preliv:

Na pari, otopite čokoladu i vrhnje, miješajte do sjedinjenja. Preliv držati toplim ili podgrijati prije serviranja.

Profiterole, koje su prethodno prorezane sa strane, sada možete filovati ohlađenom kremom pomoću male kašike. Naredajte filovane profiterole na tacnu i prelijte ih čokoladnim prelivom i pospite bademe.


Savjet:

Odaberite kvalitetnu crnu čokoladu za najbolji okus i teksturu. Koristite onu čokoladu koja sadrži 60 do 70% kakaa. Poslužite profiterole na velikoj tacni za poslužavanje.

Recept ustupila gđa Amela: http://www.tetkinirecepti.com

Akos.ba

Zdravlje i Ishrana

Dr. Pašić o vezi između korone i pretilosti: Takvi pacijenti uglavnom završe na respiratoru

Kao šef Opšte abdominalne hirurgije UKC Tuzla, Pašić je kazao da je ova ustanova centar izvrsnosti za liječenje gojaznosti na kojem se može dati multidimenzionalnu i multidisciplinarnu medicinsku srkb pacijentima

Možemo napraviti poveznicu između sadašnje COVID-19 infekcije i loših rezultata u liječenju kod nekih pacijenata sa pandemijom pretilosti. Jedna dio pacijenata ima vrlo lošu kliničku sliku u smislu da završe na respiratorima i to su obično pacijenti treće životne dobi. Ono što se zna u zadnjih mjesec dana je da postoji jedan dio mlađih pacijenata koji nemaju udružena oboljenja, ali završe na aparatu za disanje. Došlo se do zaključka da većina tih pacijenata bili gojazni ili pretili – kazao je u razgovoru za Fenu prof.dr. Fuad Pašić, šef odjeljenja Opšte i abdominalne hirurgije, Klinike za hirurgiju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, vanredni profesor na Katedri za hirurgiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i predsjednik ‘Društva za debljinu u BiH’.


Kao šef Opšte abdominalne hirurgije UKC Tuzla, Pašić je kazao da je ova ustanova centar izvrsnosti za liječenje gojaznosti na kojem se može dati multidimenzionalnu i multidisciplinarnu medicinsku srkb pacijentima.

– Na Klinici za hirurgiju operišemo pacijente koji imaju morbidnu patološku gojaznost i koja u principu hirurškim liječenjem može da izazove ne samo mršavljenje pacijenata, već udruženih oboljenja koja imaju ti pretili pacijenti – kazao je Pašić u povodu prijema ‘Društva za debljinu Bosne i Hercegovine’ u članstvo Evropske asocijacije za gojaznost (EASO).

Na godišnjoj skupštini Glavnog savjeta EASO-a održanog virtuelno online 26. juna je ratificirano članstvo ‘Društva za debljinu Bosne i Hercegovine’ u članstvo ove krovne evropske organizacije koja se bavi problemima i tretmanom gojaznosti i njenih komplikacija.


Barijatrijska ili metabolička hirurgija, odnosno hirurgija gojaznosti je grana medicine koja se bavi operativnim liječenjem morbidno gojaznih ljudi sa ciljem ubrzavanja procesa mršavljenja osoba kod kojih to nije moguće uraditi dijetalnim mjerama ili kod kojih je potreban značajan gubitak na tjelesnoj težini u relativno kratkom vremenu zbog postojanja ostalih oboljenja koja su posljedica gojaznosti.

UKC Tuzla je trenutno jedina ustanova u BiH u kojoj je moguće u punom kapacitetu dobiti prijeoperacijski dijagnostički profil pretilog pacijenta. Stvarno stanje i objektivan uvid u zdravlje pretilog pacijenta u UKC Tuzla, odnosno prisustvo drugih oboljenja kroz različite dijagnostičke postupke daju članovi multidisciplinarnog tima za liječenje pretilosti i to endokrinolog, gastroenterolog, psihijatar, klinički psiholog, anesteziolog i hirurg. Po potrebi u evaulaciji stanja pacijenta mogu biti uključeni kardiolog, pulmolog ili neka druga specijalnost.

Na takav način kroz regionalno respektabilnu Kliniku za interne bolesti UKC Tuzla u prethodnim godinama su tretirani preoperativno pacijenti iz Hrvatske, Austrije, Švicarske i cijele BiH.

Klinika za hirurgiju UKC Tuzla, sa svojim barijatrijskim timom kroz personalizirani pristup može ponuditi morbidno pretilim pacijentima u svrhu njihovog liječenja nekoliko hirurških zahvata. Ideja kojoj se stremi je personalizirana medicina, odnosno personalizirana barijatrijska hirurgija.

-Pri izboru operativnog zahvata moraju biti uzete u obzir dob pacijenta, spol, prisutna komorbidna oboljenja, indeks tjelesne mase, eventualni prethodni operativni zahvati, prehrambene navike, socijalni i psihološki status i mnoge druge varijable. Da bi ideja bila ostvariva, ona podrazumijeva apsolutno dobru, uigranu, sigurnu i educiranu hiruršku ekipu kao i sve druge članove multidisciplinarnog tima koji svako u svom domenu moraju da daju doprinos u liječenju ovih kompleksnih pacijenata- pojašnjava prof. dr. Pašić.

Udruženje “Društvo za debljinu” u BiH (www.debljinabih.ba) je formirano 2015. godine u Tuzli na prijedlog i inicijativnu brojnih ljekara iz cijele BiH. Sjedište Udruženja je u UKC Tuzla.

Osnivanjem ovog udruženja permanentnim aktivnostima ušlo se u širokobazično multidisciplinarno izučavanje problema gojaznosti.

Stalni plodotvoran rad ‘Društva za debljinu u BiH’ prepoznat je i u evropskim okvirima, što je krunisano članstvom u EASO-u.

Disperzija znanja vrhunskih eksperata iz različitih grana medicine endokrinologa, gastroenterologa, neuropsihijatara, anesteziologa, hirurga, nutricionista je učinila da najnovija saznanja o „pandemiji pretilosti“ budu dostupna mnogobrojnim medicinskim i nemedicinskim stručnjacima kroz organizaciju dva međunarodna kongresa Tuzla i Mostar, te jedne međunarodne ekspertne panel konferencije u Bijeljini.

Fokus.ba

Zdravlje i Ishrana

OPREZ- manjak ili višak sna direktno ugrožava vaš život

Dokazano je da je za naš organizam najpotrebniji odmor u periodu od 22h do 6h ujutro, odnosno ustajanje prije izlaska sunca (zanimljivo je da se to poklapa sa vremenom ustajanja na sabah namaz, te da je također preporučeno nespavanje poslije izlaska sunca). Odlazak u krevet u 23h, 00h, 01h izaziva veliku štetu našem organizmu i predstavlja jednak uzorok modernih bolesti, poput raka i kardiovaskularnih bolesti. Naša tijela funkcionišu prema “nevidljivom” algoritmu, gdje je itekako bitna svaka varijabla unutar njega…

Toliko smo zaokupljeni “zdravim” načinom života (oni koji jesu), nastojanjem da smršamo, udebljamo se, pazeći pri tome na redovnu tjelesnu aktivnost, prehranu, ali izostavljajući ključan faktor bez kojeg se ruše temelji prethodna dva segmenta- ODMOR. Većina sportista uopšte nije upoznata sa bitnošću odmora (sna), te da bez njega, napredak ne samo da je mnogo sporiji, nego možemo čak da se dovedemo u stanje degradacije. Svakodnevni treninzi, loša i nedostatna prehrana, kasno odlaženje na spavanje, nisu ništa drugo do vrata kojima vodimo sami sebe u propast. Nije dovoljno samo trenirati, ili samo paziti na unos kalorija; naime postoji mnogo segmenata koji jedan drugog potpomažu u održanju zdravlja našeg organizma.

Danas, nakon dugogodišnjih istraživanja naučnici su došli do podataka da je za naš organizam ključno rano lijeganje i rano ustajanje- kako su to radile generacije prije nas. Dokazano je da je za naš organizam najpotrebniji odmor u periodu od 22h do 6h ujutro, odnosno ustajanje prije izlaska sunca (zanimljivo je da se to poklapa sa vremenom ustajanja na sabah namaz, te da je također preporučeno nespavanje poslije izlaska sunca). Odlazak u krevet u 23h, 00h, 01h izaziva veliku štetu našem organizmu i predstavlja jednak uzorok modernih bolesti, poput raka i kardiovaskularnih bolesti. Naša tijela funkcionišu prema “nevidljivom” algoritmu, gdje je itekako bitna svaka varijabla unutar njega.Poremećaji ritma našeg biološkog ritma izazvano nezdravim navikama ili nepravilnim spavanjem izazivaju različita oboljenja. A kada postoji disbalans u našem tijelu, sve ostalo je poremećeno.

Hormoni, određene supstance i neurotransmiteri određuju koliko ćemo energije, vitalnosti imati taj dan, kako ćemo se osjećati, a kada oni nisu uravnoteženi- veliki problemi nastaju. Prije nego se povećala upotreba struje, ljudi su odlazili u krevet poslije zalaska sunca, kao što je i predviđeno za zdravlje organizma. Tokom tog vremena (22h-6h) ljudsko tijelo je predodređeno da bude u stanju odmora, popravka, detoksikacije i obnove. Ako idemo nasuprot prirodnog reda našeg tijela, platit ćemo cijenu u različitim bolestima i problemima, npr. ako je vaše tijelo preopterećeno probavljanjem teškog obroka ili ste budni kanso (nakon 22h) radeći, igrajući se, gledajući TV ili kompjuter- vaše tijelo se ne odmara. Glavni unutrašnji organi našeg tijela rade prema “vremenskom rasporedu”. Znati kako vaše tijelo radi može vam pomoći da regulišete svoj raspored da bi dostigli optimalan nivo zdravlja i dobrog stanja.

21.00 – 22.00 – Tijelo eliminiše hemikalije iz imunološkog sistema (limfni čvorovi). Najbolje je čvrsto zaspati između 21 i 22h da bi tijelo pravilno vršilo te vitalne funkcije.

22.00 – 01.00 – Jetra eliminiše otrove i regeneriše se.

00.00 – 04.00 – Koštana srž stvara krv.

00.01 – 03.00 – Žučna kesa eliminiše toksine i obnavlja se.

03.00 – 05.00 – Pluća eliminišu toksine i obnavljaju se.

05.00 – 07.00 – Debelo crijevo eliminiše toksine i obnavlja se. To je takođe pravilno vrijeme da ih se isprazni.

07.00 – 09.00 – Vitamini, minerali, hranjive materije upijaju se u probavnom traktu.

Definitivno bi trebali pojesti doručak u to vrijeme. Svjetski naučnici su zaključili da bi svako trebao otići u krevet rano (čvrsto zaspati do 22h) da bi postigao kvalitetno spavanje koje osigurava pravilno tjelesno obnavljanje. Odlazak u krevet prije 22h nužan je da bi ostali zdravi, veseli i duhoviti. Svjetski naučnici su također zaključili da čovjeku treba 8h spavanja na dan, koji se najlakše postižu između 22h i 6h. Mislite na zdravlje svog organizma. Ukoliko vi ne budete- niko drugi neće. Čuvajte zdravlje dok ga imate, kada ga izgubite niko neće mariti, nego ćete i dalje morati ispunjavati sve obaveze koje ste imale ranije.

divithana.com