Zdravlje i Ishrana

Da li raditi hidžamu kada koristite antibiotike?

Koroz ovaj tekst ćemo objasniti što su antibiotici, kako djeluju, potencijalne nuspojave i rezistenciju na antibiotike, te šta je hidžama i njeno djelovanje na naš organizam.

Šta su to antibiotici?

Antibiotici, također poznati kao antibakterijski lijekovi, lijekovi su koji uništavaju ili usporavaju rast bakterija. Oni uključuju niz moćnih lijekova i koriste se za liječenje bolesti koje uzrokuju bakterije. Antibiotici ne mogu liječiti virusne infekcije, kao što su prehlada, gripa i većina kašlja.

Hidžama ili Cupping Therapy poznata je više od 1400 godina. Muslimani praktikuju hidžamu, koja je zasnovana na praksi Muhammeda, a.s. (neka je Mir na njega).

Hidžama su ustvari mali, površinski rezovi pravljeni na koži koja je bila u vakuumu. Pritisak od sisanja ispod čašice stimuliše toksičnu ili nezdravu krv da iscuri van i očisti zaraženi ili upaljeni dio pod bolom na tijelu. Striktna pravila moraju se pratiti tokom hidžame u skladu sa sunnetom, praksom Poslanika Muhammeda, s.a.w.s.

Zašto muslimani praktikuju hidžama (Wet Cupping)? Allah, s.w.t, je ljudima propisao praktikovanje hidžame da bi se održalo iunaprijedilo zdravlje i duhovna energija.

Stoga, u skladu sa ovim divnim otkrićem, Poslanik Muhammed, a.s., praktikovao je i preporučio čitavom čovječanstvu hidžamu. To je ultimativno sredstvo za održavanje optimuma psihičkog i fizičkog, mentalnog i emocionalnog balansa. Hadžemi (osobe koje rade hidžamu) kroz historiju, kao i savremeni naučnici potenciraju da postoje mnoge pednosti hidžame. To je jeftin, učinkovit i siguran metod korištenja vlastitog tijela da se spriječi, zaliječi i liječi osoba od bolesti, bolova i zaraza. Duboko je opuštajuća i ima terapreutsko djelovanje za pacijenta. Hidžama je holistički, siguran, prirodan i koristan proces.

 Dozvoljena je i muškarcima i ženama, a preporučena je za sve uzraste i sve tegobe

 Preporučuje se da zdrava osoba hidžamu radi dva puta godišnje (kada se smjenjuju godišnja doba sa zime na proljeće). Oboljela osoba je može raditi učestalo.

Ovo su najveći benefiti hidžame:

Ljekar Douglas Arbittier navodi: „Praksa puštanja krvi ili flebotomije datira od antičkog doba. Sljedbenici Hipokrata u 5. stoljeću p.n.e. su čvrsto vjerovali u puštanje krvi pacijentima, i vrlo je vjerovatno da se ovo radilo u vrijeme drevnog Egipta, čak i prije toga. Ranije civilizacije su bile inspirisane gledajući šišmiše kako piju krv životinja, vodene konje koji se češu od drveće dok ne prokrvare, i ostale životinje koje češu povrijeđene dijelove tijela kako bi se olakšale. Uz to, postoje mnogi primjeri za ljudsko krvarenje poput spontanog krvarenja nosa i menstruacije koji su morali imati objašnjenje. Vjerovatno su ovi znakovi iz prirode doveli ranije civilizacije do sveobuhvatnog zaključka: krvarenje mora imati korisnu vrijednost.

Što su antibiotici?

Antibiotici su uobičajeni lijekovi koje liječnici propisuju za borbu protiv bakterija. Antibiotici su moćni lijekovi koji se bore protiv određenih infekcija i mogu spasiti živote kada se pravilno koriste. Oni ili sprečavaju reprodukciju bakterija ili ih uništavaju.


Prije nego se bakterije mogu umnožiti i uzrokovati simptome, imunološki sistem ih obično može ubiti. Bijele krvne stanice (WBCs) napadaju štetne bakterije i, čak i ako se simptomi dogode, imunološki sistem obično može preživjeti infekciju. Hidžamom se podiže imuni sistem, odstranjuje štetne i neupotrebljive materije iz tijela, pospješuje cirkulaciju krvi, uklanja stazu krvi (ustajalu krv), jača i obnavlja sve unutarnje organe, poboljšava stanje kože i ujedno vrši masažu dubokog tkiva.

Eliminacija unutrašnjih i vanjskih patoloških faktora se vrši hidžamom, čime se pospješuje djelovanje antibiotika i samim tim ubrzava oporavak organizma. Hidžama je odlična terapija i pospješuje kvalitet zdravlja i detoksikuje tijelo.

Ponekad je, međutim, broj štetnih bakterija pretjeran, a imunološki sistem ne može se boriti protiv svih njih. Antibiotici su korisni u ovom scenariju.

Neki medicinski stručnjaci zabrinuti su da ljudi prekomjerno koriste antibiotike. Oni također vjeruju da ova prekomjerna uporaba pridonosi sve većem broju bakterijskih infekcija koje postaju otporne na antibakterijske lijekove. Prema podacima Centra za kontrolu bolesti (CDC) prekomjerna upotreba antibiotika je poseban problem. Korištenje karbapenema, glavne klase posljednjih antibiotika, značajno se povećalo od 2007. do 2010. godine. Ako ljudi prekomjerno koriste antibiotike ili ih pogrešno koriste, bakterije mogu postati otporne. To znači da antibiotik postaje manje učinkovit protiv te vrste bakterija, jer je bakterija bila u stanju poboljšati svoju obranu.

Osobe sa smanjenom funkcijom jetre ili bubrega trebaju biti oprezne pri uporabi antibiotika, dok hidžama nema negativnih posljedica i mogu je raditi preventivo radi jačanja organizma. Većina antibiotika započinje borbu protiv infekcije u roku od nekoliko sati. Hidžama jača odbrambeni odgovor kako bi se spriječio povratak infekcije. Potrebno je dovršiti liječenje antibioticima čak i nakon što se uoče poboljšanje zdravstvenog stanja.

Autori: mr. biohemije i fiziologije Zejneb Babić i dipl. HNA Amela Hurko

Akos.ba

Zdravlje i Ishrana

Evo zašto i koliko je med bitan za organizam

Med smanjuje i nivo stresa s kojim se svakodnevno susrećemo jer omogućava dovoljnu količinu kvalitetnog sna

Med sadrži razne proteine, hidrogen peroksid i glukonsku kiselinu, te djeluje antibakterijski. Koristi se u njezi kože jer liječi ranice i akne. Aminokiseline koje se nalaze u medu obnavljaju tkivo i održavaju potkožna vlakna čvrstima. Osim toga, pun je melatonina koji se otpušta tokom sna i pomaže koži da održi zdrav izgled.

Naš organizam je svakodnevno pod uticajem štetnih toksina koje unosimo hranom i pićem. Stoga je detoksikacija potrebna. Med sadrži flavonoid koji služi ublažavanju neravnoteže radikala, toksina, i antioksidanasa u tijelu koji vodi oštećenju tkiva.

Med je bogat nutritivnim ugljenim hidratima koja jača tijelo, te je omiljen među sportistima. Pojačava intenzitet vježbanja.

Možda med sa svim svojim kalorijama zvuči kao neobičan način za skidanje kilograma, ali on zapravo jako puno pomaže.

Studije su pokazale da konzumiranje meda umjesto proizvoda punih saharoze ima bolje učinke i pomaže kod mršavljenja. Osim toga, tablete koji kontrolišu kilažu pokazale su lošije rezultate u odnosu na med.

Jedno istraživanje je pokazalo da med pomaže pri smanjivanju intoksikacije alkoholom i ubrzava proces njegovog uklanjanja iz krvnih sudova.

Šećer iz meda preliven preko banane je odličan za mamurluk, brzo šalje glukozu u krv i pomaže da se vratimo u normalu.

Konzumiranje meda prije spavanja je jedna od najstarijih, a isprobanih metoda koja pomaže regulisanju sna.

Toplo mlijeko ili čaj od kamilice s nekoliko kašičica meda otpušta insulin koji u mozak šalje triptofan.


On je zaslužan za otpuštanje serotonina koji postaje melatonin i reguliše ritam spavanja.

Med smanjuje i nivo stresa s kojim se svakodnevno susrećemo jer omogućava dovoljnu količinu kvalitetnog sna.

Izvor: hayat.ba

akos.ba

Zdravlje i Ishrana

Nestašica germe, a kako napraviti hljeb? Evo načina

Ovaj hljeb će biti jednako ukusan, bez obzira na neostatak kvasca. Pravi se vrlo jednostavno i brzo. Tajni sastojak u koji mu daje mekanu i vazdušatu teksturu, u ovom slučaju, je prašak za pecivo.

Za fermentaciju:

280ml hladnog mlijeka

200g bijelog brašna

Za ostalo:

150g brašna

25g praška za pecivo

25g maslaca

1 kašičica soli

Malo šećera

Priprema:

Pomješajte mlijeko i brašno (280ml hladnog mlijeka, 200g bijelog brašna) pa prekrijte posudu i ostavite 30 minuta.

U drugu posudu pomješajte ostale sastojke, brašno, prašak za pecivo, maslac, so i šećer, pa ih nakon 30minuta, dodajte u onu u kojoj ste prethodno pomješali mlijeko i brašno. Dobro sve izmešajte dok se sve ne sjedini i tijesto bude bez grudvica.

Zagrijte rernu na 210 stepeni , a pleh premažite uljem. Da bi se zadržala vlažnost, a tijesto bilo mekše, pleh prije pečenja prekrijte papirom za pečenje.

Pecite 30 minuta, pa nakon toga skinite papir za pečenje i ostavite u rerni još 10 minuta.

akos.ba

Zdravlje i Ishrana

Samo 5 sastojka! Recept za domaći sok koji jača imunitet

Možete ih napraviti i u kućnoj radnosti, a za njihovu pripremu potrebno je svega pet sastojaka.

Sastojci:

3 limuna

15 grama svježeg đumbra

115 ml obične vode

2 kašike meda

¼ čajne kašikice kajenskog papra

Priprema:

Ogulite limun pa zajedno smiksajte plod s najseckanim svježim đumbirom i vodom u bledneru ili sjeckalici.
Topli napitak od đumbira

Za jačanje imuniteta: Topli napitak koji ublažava simptome prehlade i viroze

Procijedite tekućinu kroz cjedilo kako biste dobili glatku tekućinu.
U tekućinu dodajte kajenski papar i med i sve dobro promiješajte.
Prelijte u staklenu bocu i držite u frižideruu.
Svaki dan popijte 30 mililitara dobivene tekućine pomiješane s 30 mililitara obične vode.
Upozorenje:

Ovaj napitak nije namjenjen osobama koje imaju osjetljivu želučanu sluznicu, odnosno svima onima koji iz zdravstvenih razloga ne smiju konzumirati koncentrirani limunov sok, đumbir ili jake začine. Ako niste sigurni smijete li popiti ovaj sok, konzultirajte se s liječnikom.- prenosimo sa portala zadovoljna.hr

akos.ba

Zdravlje i Ishrana

Koronavirus – šta, kako, zašto?

Pripremio: Spahić Haris dr. vet .med.

Virusi su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta. Nemaju stanične dijelove već potpuno ovise o mehanizmu stvaranja energije i bjelančevina stanica domaćina.

veličine od 0,02 do 0,3 μm. Kako bi se razmnožavali, oni su u potpunosti ovisni o ćeliji (bakterijskoj, biljnoj ili životinjskoj).

Virusi imaju vanjski bjelančevinski, a ponekad lipidni omotač te RNK ili DNK. Da bi došlo do infekcije, virus se prvo pričvršćuje na ćeliju domaćina. Potom se virusna DNK ili RNK odvaja od vanjskog omotača (razodijevanje) i replicira unutar čelije domaćina, zbivanjem za koje su potrebni specifični enzimi. Većina RNK virusa replicira svoju nukleinsku kiselinu u citoplazmi, dok DNK virusi to čine unutar jezgre. Ćelija domaćina tipično propada, otpuštajući nove viruse, koji zaražuju druge ćelije domaćina.

Neke infekcije su asimptomatske ili latentne. Kod latentne infekcije, virusna RNK ili DNK ostaje u stanicama domaćina, ali ne uzrokuje bolest, sve dok neki poticaj ne uzrokuje vraćanje simptoma. Latencija može olakšati širenje s čovjeka na čovjeka. Latenciju iskazuju herpes virusi.

Nekoliko stotina različitih virusa zaražavaju ljude . Virusi koji ponajprije zaražavaju ljude se često šire dišnim i probavnim izlučevinama. Neki se prenose spolnim putem i putem krvi. Virusi su rasprostranjeni širom svijeta, no njihovo je širenje ograničeno urođenom otpornošću, prethodnim imunizirajućim infekcijama ili cijepljenjem, sanitarnim i drugim mjerama javno zdravstvenog nadzora te profilaktičkom primjenom antivirusnih lijekova.

Životinjski virusi slijede svoje biološke cikluse uglavnom u životinja; ljudi su sekundarni ili slučajni domaćini. Ovi su virusi ograničeni na područja i okoliš koji podržava njihov prirodni ciklus infekcije koji ne uključuje ljude (kralješnjake, člankonošce ili i jedne i druge).

Šta je koronavirus?

Koronavirusi su velika porodica virusa koji mogu uzrokovati bolest kod životinja ili ljudi. Kod ljudi je poznato da nekoliko koronavirusa uzrokuje respiratorne infekcije u rasponu od obične prehlade do težih bolesti kao što su respiracijski sindrom Bliskog Istoka (MERS) i teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Koronavirus koji je nedavno otkriven uzrokuje koronavirusnu bolest COVID-19. Koje mogu završiti smrtonosno.

Šta je COVID-19?

COVID-19 je zarazna bolest koju uzrokuje nedavno otkriveni koronavirus. Ovaj novi virus i bolest bili su nepoznati prije izbijanja epidemije u gradu Wuhan u Kini, u decembru 2019. godine.

Koji su simptomi COVID-19?

Najčešći simptomi COVID-19 su povišena tjelesna temperatura, umor i suh kašalj. Neki pacijenti mogu imati bolove u mišićima, začepljenost nosa, curenje nosa, grlobolju ili proljev. Ovi simptomi su obično blagi i počinju postepeno. Neki se zaraze, ali ne razvijaju nikakve simptome ali se ne osjećaju se dobro. Većina ljudi (oko 80%) oporavlja se od bolesti bez potrebe za posebnim liječenjem. Otprilike 1 od svakih 6 osoba koje obole od COVID-19 postaje ozbiljno bolesno i razvija poteškoće s disanjem. Stariji ljudi i oni sa osnovnim medicinskim problemima poput visokog krvnog pritiska, srčanim problemima ili dijabetesom imaju veću vjerojatnost da će razviti ozbiljne bolesti. Osobe sa povišenom temperaturom, kašljem i otežanim disanjem trebaju potražiti medicinsku pomoć.

Kako se širi COVID-19?

Ljudi mogu oboljeti od COVID-19 od drugih koji imaju virus. Bolest se može proširiti od osobe do osobe kroz male kapljice iz nosa ili usta koje se šire kada osoba sa COVID-19 kašlje ili izdahne. Te kapljice slijeću na predmete i površine oko osobe. Ostali ljudi tada se zaraze s COVID-19 dodirom tih predmeta ili površina rukama, a zatim dodirujući oči, nos ili usta. Ljudi se također mogu zaraziti COVID-19 ako udišu kapljice od osobe koja je oboljela od COVID-19 koja kašlja ili izdiše kapljice. Zbog toga je važno boraviti više od jednog metra od osobe koja je bolesna.

WHO ocjenjuje tekuća istraživanja o načinima širenja COVID-19 i nastavit će dijeliti ažurirane nalaze.

Može li se virus koji uzrokuje COVID-19 prenijeti kroz zrak?

Dosadašnje studije sugeriraju da se virus koji uzrokuje COVID-19 prenosi uglavnom kontaktom s respiratornim kapljicama, a ne putem zraka.

Može li se COVID-19 zaraziti od osobe koja nema simptome?

Glavni način na koji se bolest širi je putem respiratornih kapljica koje izbacuje neko ko kašlje. Rizik da zarazi sa COVID-19 od nekoga bez ikakvih simptoma je vrlo nizak. Međutim, mnogi ljudi sa COVID-19 imaju samo blage simptome. To je posebno u ranim fazama bolesti. Stoga je moguće uhvatiti COVID-19 od nekoga ko ima, na primjer, blagi kašalj i ne osjeća se bolesno. WHO procjenjuje tekuća istraživanja o periodu prijenosa COVID-19 i nastavit će dijeliti ažurirane nalaze.

Mogu li se zaraziti sa COVID-19 iz izmeta nekoga s bolešću?

Čini se da je rizik da se zarazi sa COVID-19 iz izmeta zaražene osobe mali. Iako početne istrage sugeriraju da virus može biti prisutan u izmetu u nekim slučajevima, širenje tim putem nije glavna karakteristika epidemije. WHO procjenjuje kontinuirana istraživanja o načinima širenja COVID-19 i nastavit će dijeliti nova otkrića. No, budući da to predstavlja rizik, to je još jedan razlog da redovno čistite ruke, nakon korištenja WC –a i prije jela.

Kako se zaštititi i spriječiti širenje bolesti?

Mjere zaštite za sve

Budite svjesni najnovijih informacija o epidemiji COVID-19, dostupnih na web stranici WHO-a i putem vašeg nacionalnog i lokalnog tijela za javno zdravstvo. Mnoge države širom svijeta zabilježile su slučajeve epidemije COVID-19. Vlasti u Kini i nekim drugim zemljama uspjele su usporiti ili zaustaviti svoje ispade. Međutim, situacija je nepredvidiva, pa redovno provjeravajte najnovije vijesti.

Možete smanjiti svoje šanse da se zarazite ili širite COVID-19 poduzimajući neke jednostavne mjere predostrožnosti:

Redovno i temeljito čistite ruke trljanjem ruku na bazi alkohola ili ih perite sapunom i vodom.
Zašto? Pranje ruku sapunom i vodom ili upotrebom ručnog trljanja na bazi alkohola ubija viruse koji mogu biti na vašim rukama.
Održavajte najmanje 1 metar udaljenosti između sebe i svakoga ko kašlje ili kiše.
Zašto? Kad netko kašlje ili kihne, iz nosa ili usta raspršuju male kapljice tekućine koje mogu sadržavati virus. Ako ste preblizu, možete udahnuti kapljice, uključujući virus COVID-19, ako osoba koja kašlja ima bolest.
Izbegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta.
Zašto? Ruke dodiruju mnoge površine i mogu pokupiti viruse. Nakon kontaminacije, ruke mogu prenijeti virus na vaše oči, nos ili usta. Odatle virus može ući u vaše tijelo i može vas razboljeti.
Obavezno se pridržavajte dobre respiratorne higijene kako vi, tako i ljudi oko vas. To znači da prekrivate usta i nos savijenim laktom ili tkivom kada kašljete ili kihate. Potom upotrijebljeno tkivo odmah odložite.
Zašto? Kapljice šire virus. Pridržavajući se dobre respiratorne higijene štite ljude oko sebe od virusa kao što su prehlada, grip i COVID-19.
Ostanite kod kuće ako se ne osjećate dobro. Ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite liječničku pomoć i nazovite ih unaprijed. Slijedite upute vašeg lokalnog zdravstvenog tijela.
Zašto? Nacionalne i lokalne vlasti će imati najnovije informacije o situaciji u vašem području. Poziv unaprijed omogućit će vašem liječniku da vas brzo usmjeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To će vas također zaštititi i pomoći u sprječavanju širenja virusa i drugih infekcija.
Budite u toku s najnovijim žarištima COVID-19 (gradovi ili lokalna područja gdje se COVID-19 širi široko). Ako je moguće, izbjegavajte putovanje u mjesta – posebno ako ste starija osoba ili imate dijabetes, bolesti srca ili pluća.
Zašto? Imate veće šanse da se zarazite sa COVID-19 u jednom od ovih područja.
Mjere zaštite za osobe koje se nalaze ili su nedavno posjetile područja u kojima se COVID-19 širi (u proteklih 14 dana)

Slijedite gore navedene upute (Mjere zaštite za sve)
Samo se izolirajte ostajući kod kuće ako se počnete osjećati slabo, čak i sa blagim simptomima poput glavobolje, malo povišene temperature groznice (37,3 C ili više) i blagim curenjem iz nosa ostanite u samo izolaciji sve dok se ne oporavite. Ako nemate da vam netko donese zalihe hrane .Ako izlazite da kupite hranu, onda obucite masku kako ne biste zarazili druge ljude.
Zašto? Izbjegavanje kontakta s drugima i posjeta medicinskim ustanovama omogućit će vam da ovi objekti djeluju efikasnije i pomoći zaštiti vas i druge od mogućih virusa COVID-19 i drugih virusa.
Ako razvijete veoma veliku povišenu temperaturu imate groznicu, kašalj i otežano disanje, hitno potražite ljekarsku pomoć jer se to može dogoditi zbog respiratorne infekcije ili drugog ozbiljnijeg stanja. Nazovite unaprijed i recite svom ljekaru za nedavna putovanja ili kontakt s putnicima.
Zašto? Poziv unaprijed omogućit će vašem ljekaru da vas brzo usmjeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To će također pomoći da se spriječi moguće širenje COVID-19 i drugih virusa.
Kakve su mogućnosti da ču se zaraziti sa COVID-19?

Rizik ovisi o tome gdje se nalazite – točnije, postoji li tamo epidemija COVID-19.

Za većinu ljudi na većini lokacija rizik od toga da se zarazi sa COVID-19 i dalje je nizak. Međutim, sada širom svijeta postoje gradovi (gradovi ili područja) gdje se bolest širi. Za ljude koji žive ili posjećuju ta područja rizik od toga da se zaraze sa COVID-19 je veći. Vlade i zdravstvene vlasti poduzimaju energične mjere svaki put kada se utvrdi novi slučaj COVID-19. Obavezno poštujte lokalna ograničenja putovanja, kretanja ili velikog okupljanja. Suradnja sa naporima za suzbijanje bolesti smanjit će vaš rizik od hvatanja ili širenja lijeka COVID-19.

Izbijanja COVID-19 mogu se obuzdati, a prijenos se zaustaviti, kao što je pokazano u Kini i nekim drugim zemljama. Nažalost, novi slučajevi mogu brzo nastati. Važno je biti svjestan situacije u kojoj se nalazite ili namjeravate otići. WHO objavljuje svakodnevne novosti o situaciji COVID-19 širom svijeta.

Koliki je rizik od teške bolesti?

Dok još uvijek učimo o tome kako COVID-2019 utječe na ljude, starije osobe i osobe s već postojećim medicinskim stanjima (poput visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, bolesti pluća, raka ili dijabetesa) pojavljuju se teža oboljenje češće od ostalih.

Dali su antibiotici efikasni u liječenju COVID-2019?

Ne. Antibiotici ne djeluju protiv virusa, djeluju samo protiv bakterijske infekcije. COVID-19 uzrokuje virus, tako da antibiotici ne djeluju. Antibiotici se ne smiju koristiti kao sredstva za prevenciju ili liječenje COVID-19. Oni se trebaju koristiti samo prema uputama liječnika za liječenje bakterijske infekcije.

Postoji li vakcina ili lijek protiv COVID-19?

Ne još. Do danas ne postoji cjepivo niti određeni antivirusni lijek koji bi spriječio ili liječio COVID-2019. Međutim, oboljeli trebaju biti pažljivi kako bi ublažili simptome. Osobe s ozbiljnom bolešću trebaju biti hospitalizirane. Većina pacijenata oporavlja se zahvaljujući suportivnoj njezi.

Moguća vakcina i neki specifični tretmani lijekovima su pod istragom. Testiraju se putem kliničkih ispitivanja. WHO koordinira napore na razvoju vakcina i lijekova za prevenciju i liječenje COVID-19.

Najefikasniji načini zaštite sebe i drugih protiv COVID-19 su da često čistite ruke, prekrivate kašalj savijenim laktom ili tkivom i održavate udaljenost od najmanje 1 metar od ljudi koji kašlju ili kišu.

Dali nositi masku da se zaštitim?

Nosite masku samo ako imate simptomima COVID-19 (posebno kašlja) ili pazite na nekoga ko može imati COVID-19. Jednokratna maska za lice može se koristiti samo jednom. Ako niste bolesni ili pazite na nekoga ko je bolestan, trošite masku. U svijetu postoji nedostatak maski, tako da WHO potiče ljude da mudro koriste maske.

WHO savjetuje racionalnu upotrebu medicinskih maski kako bi se izbjeglo nepotrebno rasipanje dragocjenih resursa i pogrešna uporaba maski .

Najefikasniji načini zaštite sebe i drugih od COVID-19 su da često čistite ruke, prekrivate kašalj savijenim laktom ili tkivom i održavate udaljenost od najmanje 1 metar od ljudi koji kašlju ili kišu .

Kako staviti, koristiti i odložiti masku?

Zapamtite, masku trebaju koristiti samo zdravstveni radnici, osobe koje pružaju njegu i pojedinci s respiratornim simptomima, poput povišene temperature i kašlja.
Prije dodirivanja maske, očistite ruke pranjem vodom i sapunom ili trljanjem ruku s dezificijensom na bazi alkohola
Uzmi masku i pregledaj je da li ima suza ili rupa.
Orijentišite se sa gornje strane (gde je metalna traka).
Osigurajte da je maska okrenuta prema van (obojena strana).
Stavite masku na lice. Zakačite metalnu traku ili čvrst rub maske, tako da se oblikuje u oblik vašeg nosa.
Spustite dno maske tako da pokriva usta i bradu.
Nakon upotrebe skinite masku; uklonite elastične petlje iza ušiju, dok masku držite dalje od lica i odjeće kako ne biste dodirivali potencijalno kontaminirane površine maske.
Odbacite masku u zatvorenom kantu odmah nakon upotrebe.
Izvršite higijenu ruku nakon dodirivanja ili odbacivanja maske – Koristite alkoholnu četku za ruke na bazi alkohola ili, ako ste vidno zaprljani, operite ruke sapunom i vodom.
Koliki je period inkubacije COVID-19?

„Period inkubacije“ znači vrijeme između zaražavanja s virusom i početka simptoma bolesti. Većina procjena razdoblja inkubacije za COVID-19 kreće se u rasponu od 1-14 dana, najčešće oko pet dana. Te će se procjene ažurirati kako bude dostupno više podataka.

Koliko dugo virus preživljava na površinama?

Nije sigurno koliko dugo virus koji uzrokuje COVID-19 preživljava na površinama, ali čini se da se ponaša kao i drugi koronavirusi. Studije pokazuju da koronavirusi (uključujući preliminarne informacije o virusu COVID-19) mogu postojati na površinama nekoliko sati ili do nekoliko dana. To može varirati u različitim uvjetima (npr. Vrsta površine, temperatura ili vlažnost okoliša.

Ako mislite da je neka površina zaražena, očistite je jednostavnim dezinficijensom kako biste ubili virus i zaštitili sebe i druge. Očistite ruke trljanjem ruku na bazi alkohola ili ih operite sapunom i vodom. Izbegavaj te da dodirujete oči, usta ili nos.

Dali je sigurno primati pakete iz područja kaoja su zaražena COVID-19 ?

Da. Vjerovatnoća da zaražena osoba kontaminira komercijalnu robu je mala, a rizik od hvatanja virusa koji uzrokuje COVID-19 iz paketa koji je premješten, putovan i izložen različitim uvjetima i temperatura je također mala.

Postoji li nešto što ne bih smio raditi?

Sljedeće mjere NISU efikasne protiv COVID-2019 i mogu biti štetne:

Pušenje
Nošenje jednokratne maske više vremena ili više ljudi.
Uzimanje antibiotika (vidi pitanje 10 ” Postoje li neki lijekovi za terapiju koji mogu spriječiti ili izliječiti COVID-19? “
U svakom slučaju, ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite medicinsku njegu rano da smanjite rizik od razvoja teške infekcije i svakako podelite svoju nedavnu istoriju putovanja sa svojim zdravstvenim radnikom.
Prijevod sa oficjalne stranice WORLD HEALT ORGANIZATION – SVJEDSKA ZDRASTVENA ORGANIZACIJA

Saff.ba